Članci označeni sa zaštićene biljne i životinjske vrste

Obraćanja tokom izrade Nacionalne strategije odrzivog razvoja Crne Gore(NSOR) / Arhiva

Poziv za uključenje u izradu NSOR-a
Žabljak, Utorak, 30. August 2005. 0:15 (Durmitor)

NVO «Most» sa posebnim zadovoljstvom poziva građane, svoje partnere, prijatelje, i kolege da uzmu aktivno učešće u izradi Nacionalne strategije odrivog razvoja (NSORCG) i da svojim idejama, vizijama, kritikama, znanjem daju puni doprinos unaprijeđivanju procesa rada na ovom izuzetno vaznom dokumentu za Crnu Goru.
Obavještavamo vas da je na web adresi http://www.nsor.info postavljen portal koji ima za cilj da potpuno otvoreno prati čitav proces, da omogući svim ljudima koji žele da uzmu učešće i daju svoj doprinos.
Na sajtu će biti prezentovani dokumenti, partneri, rad ekspertskih grupa, publikacije, sa posebnim osvrtom na web stranice «Uključi se» i «Evaluacioni formular».

Na stranici «uključi se» je ponuđena jednostavna forma pitanja, koja omogućavaju posjetiocima da konkretnim predlozima i komentarima učestvuju u izradi NSOR (svi komentari i razmišljanja biće dostupni ostalim posjetiocima interneta i naravno razmatrani kroz citav proces).
Strana «evaluacioni formular» je predviđena za ocjenjivanje kvaliteta samog participativnog procesa. Uz ocjenjivanje u više datih kategorija, posjetiocima će biti dostupan i pregled statistike u vidu dijagrama sa procentualnim odnosima datih odgovora.
Navedene strane imaju za cilj da što više približe sam proces i da mobilišu građane da se što aktvnije i u što većem broju ukluče u izradu NSORCG.

Želja nam je da sve dobijene zaključke sa participacija iz svakog pojedinačnog grada, u zvaničnoj formi podijelimo sa cjelokupnom javnošću , učinimo ih podložnim komentarisanju , pokrenemo što širu kampanju, zainteresujemo što veči broj ljudi da se uključi u proces, a medijima i svjetskoj javnosti omogućimo potpunu dostupnost svih materijala i relevantnih informacija.

Pored navedenih stranica, na web-stranici http://www.nsor.info biće ponuđeni dokumenti iz cijelog procesa, posebna stranica sa galerijama iz svih participaciija, zakonima, tekstovima o održivom razvoju, forum koji će otvoriti još širu raspravu o pitanjima bitnim za konačan dokument.

Pozitivna iskustva u našem dosadašnjem radu i ogromna dostupnost interneta daju nam vjeru da će se u ovom procesu stvoriti potrebna energija i dokazati da savremeni pristup rada u jednoj ovakvoj oblasti donosi rezultat.
Poruke sa banera, i promotivnog materijala:
»Buducnost pocinje danas, stvarajmo je sami»,
«Kakav je to covjek koji ne ucini svijet boljim?»,
»Sami kreirajmo buducnost» ….
vjerujemo bice dovoljan razlog da podstaknete potencijale Crne Gore, shvatite važnost dokumenta i postanete dio jednog stvaralačkog procesa koji će koristiti budućim generacijama.

Izradu web-stranice u okviru cijelog procesa participacija podrzala je kancelarija UNDP-a u Podgorici. Svima koji na svojim web-stranicama žele podržati izradu «Nacionalne strategije održivog razvoja Crne Gore» uputićemo banere.

Siniša Stevović
EKOLOZI U OVOM VIJEKU MORAMO BITI SVI !

Uvodno izlaganje Siniše Stevovića, predsjednika a «Most-a»: na participaciji NSOR-a u Podgorici
Pdogorica, Utorak, 08. November 2005. 17:23

Dragi priljatelji, poštovane kolege, učesnici okruglog stola,

stevovicPostavljajući slogane koji prate ovaj proces, posebno smo potencirali jedan koji je u stvari i vječno otvoreno optimističko pitanje
»Kakav je to čovjek koji ne učini svijet boljim?»
Proces izrade NSOR-a je i kampanja koja pred nama ima za cilj da promijeni pristup rješavanja problema i sve nas trgne u svojim razmišljanjima.
Objedinjeni zaključci sa svih participacija koje smo održali širom Crne Gore, suštinski su potrebni pravci razvoja, koji ne trebaju da budu implementirani samo u Strategiju održivog razvoja već i u sam život kroz sve segmente društva.
Svi zajedno smo pokretačka energija koja može da riješi i najveće probleme.
Ja znam da ste svi ovdje u svojim oblastima uspješni i kreativni sudionici ovog grada, države, svijeta. Sa takvim ljudima smo se sretali tokom cijelog procesa, kroz cijelu Crnu Goru.Ko oslušne i sprovede na ovakav način predloge građana, imaće ogromnu podršku i siguran uspjeh.
Mi ćemo kao nevladina organizacija s obzirom na svoje mogućnosti, obaveze i uticaj upotpunosti ispoštovati ovaj proces i boriti se do kraja za svoju viziju “Za život u skladu sa prirodom Crna Gora ekološka i turistička destinacija».
Možemo se i razlikovati u stavovima, ali siguran sam da se svi skupa ovdje prepoznajemo i želimo najbolje. Oko sebe, iz raznoraznih oblasti, mnogo toga osjećamo i želimo da popravimo na bolje, na svim nivoima. I ne samo za nas, već i za svijet oko nas!
Studija skorijeg datuma urađena uz podršku međunarodnog tima naučnika-istraživača, a pojavila se u magazinu Sajens (Science) govori sledeće:
»Mediteran i planinske oblasti u Evropi biće najteže pogođene promjenama koje bi trebalo da se osjete tokom ovog vijeka na evropskim prirodnim resursima.
Oblast Sredozemlja imaće pojačan rizik od šumskih požara, nestašice vode, gubitka poljoprivredne zemlje i zbog toga što se određene vrste drveća pomeraju prema sjeveru. Ovo su samo neki zakjučci iz Skeaterinog istrazivanja o opasnostima koje prijete Evropi usled klimatskih promjena…
Već su pokrenute regionalne inicijative koje trebaju da budu odgovor ovakvim prijetnjama u kojima smo u prvom redu kao Evropski prirodni potencijal neraskidiv dio (Dinarski luk).
Više o problemima, potencijalima i putevima rekli su gradjani koje smo objedinili u šest dosadašnjih izvještaja iz 17 gradova Crne Gore.

Hvala vam što ste prepoznali vaznost trenutka i što ste se u ovokom broju odazvali i što ste svoje znanje i iskustvo spremni da podijelite na dobrobit svih.
Budite ponosni što učestvujete u jednom ovakvom poslu i što ćete jednog dana moći da kažete da ste bili dio jedne ovakve priče…
Iz cijelog procesa priredićemo publikaciju sa svim informacijama od izvještaja, slika, učesnika…
Sa svim što se bude dešavalo u ovom procesu bićete blagovremeno informisani i pozvani i bićete pozvani i na participaciju u drugom krugu učešća građana kroz tri regionalne konferencije u Budvi, Pljevljima i Podgorici.
Očekuje nas puno rada i nadam se da će te pokazati puno kooperativnost i razumjevanje zarad uspješnosti ove participacije.sreca

HVALA!

Nikšić – PARTICIPACIJOM KVALITETNIJA IZRADA STRATEGIJE

(MINA) – Participacijom u Nikšiću, izrada Nacionalne strategije održivog razvoja Crne Gore dobija na kvalitetu, a otvorena su i nova pitanja koja zaslužuju pažnju, ocijenjeno je danas na Okruglom stolu u prvom krugu participacionih procesa u izradi tog dokumenta.
To je bila četvrta od 11 planiranih participacija u procesu izrade Nacionlne strategije. Do sada su priliku da učestvuju u izradi ovog dokumenta imale nevladine organizacije i privredni subjekti na Žabljaku, Mojkovcu i Beranama, gdje je bilo obuhvaćeno deset gradova sa sjevera Crne Gore.

»Svakom novom participacijom dobija se novi kvalitet, razvijaju se nove ideje, nova pitanja i problemi koje treba riješiti. Ovo je bila jedna od uspješnijih«, ocijenio je predsjednik Nevladine organizacije (NVO) Most Siniša Stevović.

NVO Most je odabrana da koordinira u participativnom procesu izrade Nacionalne strategije.

Stevović je kazao da je odziv učesnika u Nikšiću mogao biti i bolji, ali i ukazao da se proces izrade Strategije tek zahuktava.

»Nije bilo predstavnika Pivare, Željezare, Boksiti su se odazvali, lokalna uprava, turisticki radnici, udruzenja, vodovod i određene NVO. I to je dovoljno, a što proces bude odmicao razvijaće se i svijest građana i učesnika, samim tim i kritike i predlozi«, smatra Stevović.

Predložene teme za rad na participaciji su bile iz oblasti životne sredine, ekonomskog razvoja i socijalnih pitanja.

Stevović je objasnio da se u okviru ove faze izrade Straregije predlažu i određene teme u sve tri oblasti, ali da se u samom procesu dobijaju i nove koje postaju predmet rasprava.

»Tako smo danas razvili nove teme – ekologiju i zaštitu i turističku valorizaciju određenih područja u Nikšiću«, naveo je Stevović.

Iz Ministarstva zaštite životne sredine i uređenja prostora je ukazano da je dosadašnji proces u izradi Nacionalne strategije održivog razvoja Crne Gore ocijenjen kao najuspješniji od sedam zemalja predstavljenih na sastanku zemalja za Mediteranski akcioni plan.

Objašnjeno je da je Crna Gora prva zemlja na Balkanu koja radi ovakvu Staregiju i istaknuto da koncept održivog razvoja zahtijeva balansiranje ekonomskih, socijalnih i ekoloških zahtjeva.

“Da bi se osiguralo uključivanje zahtjeva održivosti i razvojne politike i njihovo sprovođenje u praksi, Crna Gora treba da pripremi i implementira Nacionalnu strategiju održivog razvoja”, saopšteno je na skupu.

U izradi Nacionalne strategije učestvuju Ministarstvo zaštite životne sredine i uređenja prostora, Program za životnu sredinu Ujedinjenih nacija (UN), Koordinaciona jedinica Mediteranskog akcionog plana, Program za razvoj UN – lokalna organizacija Podgorica, kao i brojne NVO.

Gradjani da upoznaju Crnu Goru
Ulcinj, Srijeda, 26. October 2005. 2:07

Berane-participacija-gradja

Ucesnik na konferenciji u Beranama

U palati”Venecija” u Starom gradu u Ulcinju juče je održan šesti okrugli sto u okviru prvog kruga participativnog procesa izrade nacionalne strategije odrzivog razvoja Crne Gore(NSOR). Kako je kazala savjetnik u Ministarstvu zaštite životne sredine Jelena Knežević,jučerašnji sastanak bio je prilika da predstavnici lokalnih uprava,institucija i NVO u Ulcinju i Baru doprinesu procesu izrade NSOR kroz analizu postojećeg stanja,indetifikaciju prioritetnih mjera i ciljeva koje treba preduzeti i postići u unapredjenju ekonomskog razvoja. Siniša Stevović predsjednik NVO “Most” koja je koordinator procesa izrade NSOR,kazao je da u okviru prvog participativnog kruga okrugli stolovi imaju za cilj da kroz direktno učešće gradjana i predstavnika lokalnih vlasti utvrde gdje se,šta i koliko može graditi u Crnoj Gori. -Zanimljivo je da neslućene potencijale i resurse Crne Gore dovoljno ne poznaju ni njeni gradjani.Zato bi sve ekskurzije trebalo organizovati prvo u Crnoj Gori,pa onda ići dalje-kazao je Stevović ne krijući oduševljenje ljepotama Starog grada u kome,kako je naglasio,boravi prvi put. -Samo tako možemo shvatiti kako treba razvijati Crnu Goru,koji su njeni potencijali koje moramo forsirati i mane koje valja eliminisati-kazao je Stevovic. Projekat izrade NSOR realizuje se u saradnji Ministarstva sa UNEP/MAP-om i UNDP LO Podgorica,a uz finansisku podršku Ministarstva životne sredine i prostora.


PO MJERI GRADJANA
Kotor, Petak, 14. October 2005.

U kotorskom hotelu „Fjord” održan je prvi krug participativnog procesa izrade nacionalne strategije održivog razvoja Crne Gore. Okruglom stolu prisustvovali su još zainteresovani iz opština Budva, Herceg Novi i Tivat. Organizator je NVO „Most”, kao koordinator procesa, koji je podržan od strane Vlade Republike Crne Gore, Ministarstva za zaštitu životne sredine i uređenje prostora, Programa za životnu sredinu UN, Koordinacione jedinice Mediteranskog akcionog plana i kancelarije Programa za razvoj u Podgorici.
- Ovo je peta participacija u Crnoj Gori, sa sjevera preselili smo se na jug, a posebno je važno što u procesu učestvuju i građani, istakao je Siniša Stevović, prdsjednik „Mosta”. – Ljudi sa Primorja izuzetno dobro znaju šta je održivi razvoj, a baš u Kotoru može se zaključiti da je sve, uglavnom, u skladu sa prirodom, da ništa nije predimenzionirano. Nažalost, naše vrijeme donijelo je mnoge nevolje, koje moramo eliminisati.
Stevović je napomenuo da je sada riječ o strategiji, dokle se smije ići, šta je dobro a šta nije, šta je prioritet, a šta mana. Rad se obavlja kroz tri oblasti ekologija, ekonomija i socijalna pitanja), a građani sami predlažu teme od bitnog značaja za njihov region, jer oni najbolje znaju šta im je činiti. Informacije će biti prenesene ekspertima, koji će kroz radne grupe definisati završni dokument, a koji će biti prezentiran javnosti.
Pored današnjeg skupa u Kotoru, sličan posao obavljen je za opštine Žabljak, Plužine, Pljevlja i Šavnik, zatim za Mojkovac, Kolašin i Bijelo Polje, te Berane, Rožaje, Andrijevicu i Plav, a posebno je obrađen Nikšić, kao teritorijalno najveća opština. Slijede još participacije u Ulcinju i Podgorici, za te i susjedne opštine.

Prva regionalna konferencija
NSOR CG će polagati ispit i u Pljevljima
Pljevlja, Petak, 10. February 2006. 15:13 (NGO “Most”)

„Da li ima pozvanijeg mjesta za održavanje prve regionalne konferencije NSOR – a Crne Gore od Pljevalja? Grad sa ekonomskim, ekološkim i ljudskim potencijalima koji danas upravo plaća greške neodrživog razvoja iz nekih prošlih vremena i odsustva strategije. Siguran sam da će sama Strategija ovde polagati veliki ispit“ rekao je Siniša Stevović, predsjednik RKIC „Most“ ,koordinatora participativnog procesa NSOR-a, otvarajući u četvrtak prvu regionalnu NSOR konferenciju u Pljevljima. Konferenciji su, pored predstavnika opština, NVO sektora i privrednih subjekata sa Sjevera prisustvovali i Branko Lukovac, šef Kancelarije za održivi razvoj, Garet Tankosić Keli, UNDP Podgorica i Bil Mudi, Rokfeler Fondacija.

Tokom plenarnog dijela Konferencije, učesnici su diskutovali o aktuelnim ekološkim, društvenim i ekonomskim problemima na području opštine Pljevlja i čitavog Sjevera.

„ Opredeljenje za industrijski razvoj Pljevalja je bilo pogresno, danas imamo 10.000 ljudi manje nego pre 15 godina kada su Termoelektrana i rudnik počeli sa radom. To znači da, ako se strategija razvoja bude koncipirala na industrijskom razvoju, u ovom gradu više neće biti stanovnika. Sa druge strane postoje mogućnosti za iskorišćenje vodenih resursa, šumskih resursa i turistickih potencijala, razvoj sela, razvoj poljoprivrede“, istakao je Igor Golubović, šef kancelarije CHF-a u Pljevljima.

ucesnik-izrade-nsor-a-u-PodUčesnici su kao prioritene aktivnosti u locirali hitnu toplifikaciju Pljevalja, kao i poštovanje principa „zagađivač plaća“.

Branislav Veljković iz Centra za razvoj Pljevalja je istakao potrebu za usaglašavanjem drugih razvojnih strategija i planskih dokumenata sa Strategijom održivog razvoja Crne Gore. „Poznata je definicija održivog razvoja „4 E“a: energija, ekologija, ekonomija i edukacija. Dokumentom NSOR-a CG bi trebalo da pomirimo ove stvari i treba tu da se krećemo. Sa tog aspekta, poželjno bi bilo da se na to obrati pažnja, pogotovu sto se odredjeni dokumenti na nacionalnom nivou ne slažu sa razvojnim planovima opština i sa NSOR-om“, rekao je Veljković.

Garet Tankosić Keli, šef kancelarije UNDP Podgorica je izrazio zabrinutost i zaprepašćenje činjenicom da je javnost uskraćena za uvid u tendersku dokumentaciju u procesu privatizacije Termoelektrane „Pljevlja“. „Cilj ovakvih konfencija je da se pronađe način kako da se problemi na lokalnom nivou predstave u Strategiju koja je za čitavu CG. Ako imate informacije možete uticati na Strategiju…bilo bi isuviše blago da kazem da sam začudjen činjenicom koju danas čujem, da niste imali prilike da vidite tender. Zapanjen sam. To je osnovni princip odrzivog razvoja – podjednak pristup infortmacija. Svi bi morali da imaju isti pristup informacija, vi ste u stvari vlasnici Rudnika i Termoelektrane i vi to prodajete i morate da imate informacije o tome. Vi plaćate porez za to što živite ovde i to se sve nalazi u vašem dvorištu“.

Učesnici su komentarisali i aktuelnu situaciju sa Studijom razvoja planinskog turizma, koja je naišla na kritiku NVO sektora. Branko Lukovac, šef Kancelarije za održivi razvoj je tim povodom rekao da će ova Studija biti revidirana ili ponovo rađena, o čemu treba da odluči Savjet za održivi razvoj, na sjednici koja će se održati 1.3.2006.

Bil Mudi, predstavnik Rokfeler Fondacije je komentarišući rad na konferenciji, istakao da je pozitivno što se jasno prepoznaje želja društvenih činilaca da se okrenu drugim pravcima ekonomskog razvoja, kako bi e iskoristili i drugi nacini privredjivanja. „Shvatam da je jako tesko zaustaviti aktivnosti i privredne djelatnosti koje zagadjuju kada istovremeno nije moguce drugačije obezbijediti nova radna mjesta, u delatnostima koje ne zagađuju okolinu. Šansa za ovaj proces je gledanje na turizam kao na jednu od razvojnih mogućnosti, kao i opredeljenje za stvaranje „čistih poslova“. Teško je ostaviti stari posao i okrenuti se novim poslovima iz oblasti održiviog turizma, ali činjenica je da ljudi u svijetu to rade i da kroz tu vrstu aktivnosti zadržavaju mlade i podstiču ih da ostanu u svojim rodnim mjestima i selima“, zaključio je predstavnik Rokfeler Fondacije.

Drugi dio Konferencije je bio posvećen radu po grupama. Učesnici su imali prilike da prepoznaju prioritetne mjere za date ciljeve dijeleći se u tri grupe: životna sredina, ekonomski razvoj i društveni razvoj. Na ovaj način locirane prioritetne mjere će biti proslijeđene ekspertskim radnim grupama, kako bi se uključile u akcioni plan NSOR CG.

Planirano je da se sledeća regionalna NSOR konferencija održi u Budvi, 15.2.2006. godine.


Druga Regionalna konferencije NSOR CG
Novi iskorak ka održivom razvoju
Budva, Petak, 17. February 2006. 1:52

budva

Sa participacije u Budvi

„Ako smo 1992 godine imali snage da u prvom Članu Ustava obznanimo da je Crna Gora demokratska, socijalna i ekološka država onda danas moramo uciniti snazniji iskorak. Taj iskorak za Crnu Goru može biti samo ono što joj u stvari i pripada: Turistička, Poljoprivredna, Pomorska, sredjena zemlja iz koje se ne mora odlaziti u potrazi za boljim zivotom“ rekao je Siniša Stevović, predsjednik RKIC „Most“ na Drugoj regionalnoj konferenciji u procesu izrade Nacionalne strategije održivog razvoja, koja je održana za južnu regiju, u srijedu u Budvi (sala hotela „Blu Star“). Pored predsjednika RKIC „Most“, učesnicima konferencije se obratila i Jelena Knežević, savjetnik u Ministarstvu za zaštitu životne sredine i uređenje prostora, predstavivši strukturu procesa rada na NSOR CG.

Specijalni gost konferencije je bio profesor Ludvig Kramer, ekspert EU za potrebe „Platz“ projekta, koji je govorio u perspektivama održivog razvoja i pravnoj regulativi na poljuzaštite životne sredine u Crnoj Gori i EU.

Tokom plenarnog dijela konferencije, učesnici su komentarisali prvi nacrt NSOR CG, a zatim u radu po grupama izvršili prioritizaciju mjera za prioritetne ciljeve, koji će biti dostavljeni ekspertskim radnim grupama.

Naredna regionalna konferencija NSOR CG će biti održana u Podgorici 27.02.2006.

Zavrsen participativni dio procesa
MOST: Veliki doprinos gradjana
Podgorica, Četvrtak, 09. March 2006. 1:04 (Most)

Konačni nacrt Nacionalne strategije održivog razvoja (NSOR), koja se bazira na očuvanju životne sredine i održivom korišćenju prirodnih resursa, biće pripremljen u prvoj polovini aprila. NVO ”MOST” koordinator je je participativnog dijela izrade NSOR , a realizuje ga crnogorsko Ministarstvo zaštite životne sredine i uređenja prostora u saradnji sa UNEP, MAP-om, podgoričkim UNDP LO i finansijsku podršku italijanskog Ministarstva zaštite životne sredine.

Obracanje predsjednika RKIC “Most” Sinise Stevovica na trecoj regionalnoj konferenciji, odrzanoj 7.3.2006.godine:

Postovani učesnici, dragi gosti, predstavnici medija

Želim da vas obavijestim da je regionalna konferencija NSOR- a u Podgorici i završna u okviru onog dijela obaveza koje je MOST preduzeo u ovom procesu,

tako da je za nas ovaj današnji rad ima svečarski karakter.

Podgorica-strategija-razvojOsjećam potrebu da vam se zahvalim što ste svoju energiju bezrezervno podijelili na dobrobit ovog društva, tj. gradjanski mudro postavljajući nove standarde na ovim prostorima.
Zahvaljujem se svim partnerima na dosadašnjem radu, zalaganju i ostvarenoj saradnji.

Želim da Vam poručim da i ono što smo svi mi zajedno do sada stvorili nećemo moći u potpunosti ostvariti bez stalne borbe i rada.
Kada imamo svoj cilj, možemo ga i dosegnuti, kada vjerujemo možemo ga i ostvariti.
Naša ideja vodilja je da ukupno gradjanstvo ima prioritet u odnosu na pojedinačne interese, da je društveni interes moguće ostvariti, i da se konsenzusi mogu postići i iznad političkih paravana.

Stvorena konekcija i obostrano razumjevanje za nas je velika obaveza.

Tražimo svaki dan odgovore, tražimo svaki dan odgovore u našim životima.
Vidite i sami da svijet sve više postaje globalno nakaradan: da se potresaju sistemi vrijednosti, da je mnogo nesreće, gladi, prijetnji.
Probleme u Crnoj Gori dovoljno dobro poznajemo.

Krajnje je vrijeme je da se konačno uozbiljimo!

To smo dužni prije svega zbog onih koji će živjeti poslije nas, ali i zbog stvaranja preduslova civilizovanog življenja dostojnog u ovom vijeku i prostoru.

Uskoro ćemo saznati koliko smo uspjeli u svemu tome!

Postoje svi preduslovi da ovaj dokument postane čvrst dokaz zrelosti jednoga društva.

Iz praktičnih razloga potrudićemo se da ovaj proces iz naše perspektive publikujemo i omogućimo što širem auditorijumu da se upozna sa dobijenim rezultatima.

Ja ću biti slobodan da ustvrdim da do sada nijedan proces nije sproveden na ovakav način, i pored nerazumjevanja svih onih činilaca koji trebaju činiti jedno društvo demokratskim.

Znate i sami da ovo i nije baš nepovoljniji trenutak za sprovodjenje ovakvih aktivnosti, i da je stoga nas zajednički uspjeh još veći

Kada smo počinjali posao u okviru NSOR-a, pozdravljali smo učesnike riječima da će jednog dana moći sa ponosom da kažu da su bili dio jednog ovakvog procesa…
Mislim da je i najprikladnije ovo pozdravno obraćanje zavrsiti upravo u tom tonu.

Krovni dokument koji treba usvajati skupstina Crne Gore
Nacionalna strategija održivog razvoja(Dio obraćanja / sjednica savjeta)

Prostorni Plan Crne Gore mora biti u skladu sa strategijom

Ukoliko bi se dosledno prihvatila kao razvojni put, Nacionalna strategija održivog razvoja Crne Gore – NSOR CG, bi posle usvajanja Deklaracije “Crna Gora – ekološka država” , bila prvi konkretni korak na tom putu.

Kao aktivni učesnici u procesu izrade NSOR-a (vodjenje participativnog procesa), možemo da potvrdimo da se po prvi put, na velikom nivou transparentnosti, po svjetskim sandardima, radilo na stvaranju važnog strateškog dokumenta u Crnoj Gori.

Ono što su pojedinci, često naivno, nekada i namjerno zaboravljali, svi su kod kuće, od malih nogu mogli naučiti: za sve moramo izboriti radom, da ništa ne možemo dobiti besplatno, i da čuvamo ono što je u našim rukama.

Odmah da kazem sledeće, imamo zamjerki na konačan nacrt.
Činjenica je da se na nekim mjestima osjeća nesigurnost prema odabranom pravcu razvoja, a na pojedinim mjestima i strah od raznoraznih interesa koji su suprotstavljeni tom putu. Konkretno, nije nam jasno zašto procenat zaštićenih područja u prvoj ekološkoj državi stoji na donjoj granici od 10%, što propisuje Evropska unija?

Zašto jedan ovakav strateški dokumument ne bi definisao procente i pravila u proizvodnji električne energije koje bi morali dobijati iz alternativnih izvora energije (sunce, biomasa, itd)? To su već uradile zemlje koje brinu o svojoj budućnosti.
Imamo i neke zamjerke za prioritete mjera iz akcionog plana, itd?

Naravno, imamo i pohvale.

Kroz tekst i ciljeve, često provejavaju zahtjevi koje smo dobili u izvještajima iz više participacija, u kojima je učestvovao veliki broj gradjana Crne Gore.

Po prvi put, u jednom zvaničnom dokumentu, imamo konstatacije:

- Naslijedjena privredna struktura je dosta neprilagodjena zahtjevima održivog razvoja, i u toj oblasti su potrebne značajne i postepene promjene (napuštanje ekonomije zasnovane na zagadjujućim industrijama i neodrživoj eksplataciji resursa)? ili,

– Može se reći, da je u današnjoj praksi preovladjivao model takozvane neoliberalne ekonomije i težnja da se osigura što brzi ekonomski rast u kratkom roku. Danas se u značajnom dijelu javnosti, govori i o nedostacima koje taj model nosi, i raste društveni konsenzus o tome da je budući razvoj Crne Gore potrebno graditi na principima održivosti?

Ovo je prvi dokument ovakve prirode i dolazi u trenutku, kada se odlučujemo da konačno krenemo naprijed. Sigurno se još može nadgraditi i biti dobra osnova do njegove prve temeljne revizije predvidjene za 2011 godinu, kada bi već moralo biti puno toga uradjeno iz akcionog plana, i popločano za buduće generacije.
Ako smo iskreni u ovim namjerama, NSOR CG treba biti krovni dokument koji ce usvajiti skupština.

Postoje otpori ovakvom razvoju Crne Gore i o tome ćemo govoriti u drugoj tački dnevnog reda.

Ono što sada imamo predloženo u Nacrtu prostornog plana Crne Gore koji bi, ukoliko bi se usvojio u predloženom obliku, bio ne samo korak nazad, već potpuno napuštanje pravca razvoja ekološke drzave.

Očekujemo da će Vlada, svi politički subjekti, intelektualne elite, imati osećaj i razmjevanje da je održivi razvoj jedini moguć za zemlju kakva je Crna Gora.
Upravo iz razloga da bi se u potpunosti i na pravi način sproveo i zaživio, insistiramo na osnivanju EKO FONDA, koji bi od svih privatizacija dobijao od 7 do 10% sredstava, kako bi rješavali probleme i pružali finansijsku podršku projektima ovakvog koncepta. Pravih ideja i projekata ima. Već smo angažovani na sličnima – Medjunarodna mreža eko sela, Dinarski luk, Eko zona Durmitor, kampanja “Zeleno je IN”, itd…Crnogorsko društvo u cjelini ima snage , želje, znanja i volje, verujemo da postoji kritična masa za ovakav razvojni put, nadamo se da ćete prepoznati tu snagu i podržati je jer cilj – dobrobit Crne Gore.

S poštovanjem,

Siniša Stevović


Obracanje predsjednika RKIC “Most” Sinise Stevovica na sjednici savjeta za odrzivi razvoj, odrzanoj 7.3.2006.godine:

Poštovani predsjedavajući, poštovani članovi Savjeta,

«Most» je svoje komentare na prvi nacrt NSOR-a Crne Gore učinio dostupnim javnosti i očekujemo da će biti implementirani u sam dokument.
Ovog puta neću govoriti o komentarima i pokušaću u najkraćim crtama da ukažem na dodatne bitne činjenice, koje će po nama, odlučivati da li će ovaj krovni dokument uspjeti da prevazidje postojeće dileme i probleme u Crnoj Gori.

Gradjani su kroz dosadašnji proces dali veliki doprinos ali i nedvosmisleno izrazili očekivanje da se osnovni principi održivosti odmah počnu i sprovoditi. Jedan od osnovnih preduslova održivosti je svakako dostupnost informacija zainteresovanim stranama.
Ne znam da li su imali uticaja, ali zaključci sa održanih participacija širom Crne Gore potpuno korespondiraju sa najavljenim aktivnostima Ministarstva poljporivrede i planiranim snažnijim ulaganjanjima u poljoprivredu.

Spremnost Ministarstva turizma da Plan razvoja turizma u planinskom dijelu Crne Gore usaglasi sa NSOR – om Crne Gore, zatim najvljeni krediti preduzetnicima i manjim firmama, i naravno do kraja godine najavljene aktivnosti ovog Savjeta, takodje su u skladu sa predloženim mjerama i očekivanjima koje smo čuli od gradjana. «MOST» u potpunosti podržava aktivnosti Vlade CG u ovom smjeru, ali smo istovremeno svjesni postojanja i pratimo lobiranja odredjenih krugova koji ne žele da uzmu u obzir principe održivosti.

U okviru prvih aktivnosti, očekujemo i preuzimanje inicijative u smjeru proširenja zaštićenih područja, ka decentralizaciji sistema upravljana, obustavljanje sječe šume u zonama predvidjenim za proširenje Nacionalnog parka «Durmitor», razvoja poljoprivrede, sprečavanju trenda napuštanja poljoprivrednih dobara.

Jedan od načina na koji se može pozitivno uticati na poslednje pomenuti problem je svakako odobravanje subvencija koje farmerima garantuju bolju proizvodnu osnovu i šansu za bolji životni standard, a korporacijama i državi povećava prihode, negativan primjer je pokazatelj da nezaposlena radna snaga u Crnoj Gori ne može da odgovori potrebama koje imaju novi hotelski kompleksi koji su u skladu sa evropskim standardima (najave iz Splendida). Problem edukacije je

posebno prepoznat od strane građana u participativnom procesu rada na NSOR CG.

Ukoliko se ne bi preduzeli koraci u smjeru rješavanja navedenih problema, gradjanima bi poslali poruku da nastave da žive neodrživo.
Takodje jedno od pitanja koja mogu biti presudna za implementaciju NSOR CG je da li treba i na koji način usvajati NSOR CG (napr. da li konačni dokument usvaja Vlada Crne Gore ili Parlament) dok se ne adoptiraju novi zakoni iz oblasti zaštite životne sredine. Svima nam je poznato da pomenuti zakoni stupaju na snagu 2008. godine, pa je onda logično pitanje u kojoj mjeri bi NSOR CG uopšte mogao biti implementiran u naredne dvije godine. Ovo pitanje se posebno odnosi na akcioni plan NSOR CG, koji je u procesu donošenja.

Ako smo se svi opredijelili za principe održivosti i široku partnersku saradnju, hajde onda da konkretno radimo na tome. Pogledajte kako su neke zemlje u bliskom okruženju shvatile poreporuke Agende 21. Smatramo da bi NSOR CG imala punu operativnost i snagu samo ukoliko bi istovremeno sa Strategijom na snazi bili i novi zakoni iz oblasti zaštite životne sredine.

I na kraju na osnovu najava o promjeni Ustava u Crnoj Gori, smatramo da treba obratiti posebnu pažnju da formulacija «ekološka država» ni na koji način ne smije biti ugrožena.

NSOR.info - Kako se stvarala nacionalna strategija odrzivog razvoja

I ovako je izgledala Borba za odrzivi razvoj Crne Gore (IZ Arhive)

, , , , , , , , , ,

Ostavite komentar

ZNAČAJ ZAŠTITE SLIVA I KANJONA RIJEKE TARE

Sliv rijeke Tare sa grandioznim kanjonima je najzanimljiviji fenomen prirode u Crnoj Gori, Balkanskom poluostrvu, a svakako jedan od značajnijih u Evropi, pa i šire. Kanjon rijeke Tare je po dubini drugi u svijetu iza kanjona Kolorado i njegove strane prelaze i preko 1300 m iznad bistre vode plahovite rijeke. Veoma je interesantna sa naučnog stanovišta jer predstavlja značajan refugijum sa brojnim endemičnim i rijetkim vrstama živog svijeta i veoma interesantnim bogatstvom svih prirodnih elemenata. Predstavlja najživopisniji dio NP “Durmitor” a zbog svojih izvornih i univerzalnih prirodnih vrijednosti upisana je u mrežu svjetskih rezervata biosfere. Predstavlja kraljicu evropskih rijeka i sa pravom je zovu “Suza Evrope”.

Kanjon rijeke Tare - Tmora


Osnovne karakteristike sliva i kanjona rijeke Tare

Sliv rijeke Tare nesumljivo po svojim prirodnim vrijednostima prednjači u Evropi pa i u svijetu od ostalih objekata ove vrste u svojoj kategoriji. Njenu vrijednost su uočili stranci a zatim i najpoznata imena jugoslovenske nauke i struke i Tara je odavno dostigla glas evropske i svjetske vrijednosti. Tara je svakako zbog svoje prirodne ali i ukupne kulturne vrijednosti ne samo ponos Crne Gore nego i mnogo šire od toga. Proći njenom dolinom nezaboravan je doživljaj. Takvu impresiju mogu da dožive mnogo više stranci nego ljudi naši ljudi, jer su obilazeći svijet, samo jednom doživjeli majstorstvo vajara – prirode u ljutom kamenu divljih kanjonskih litica. Njenu pravu vrijednost i veličinu znaju cijeniti samo oni koji su je vječno svijetom tražili da bi je možda jednom u životu doživjeli.

Nije nikakvo čudo što se ćudima, izvornosti i atraktivnošću prirode Tare oduševljavaju i stari i mladi, umjetnici, muzičari, pjesnici, sportisti, političari, planinari, avanturisti, fotografi, kao i istraživači iz svih oblasti nauke (geolozi, hidrolozi, geografi, speleolozi, fioristi, faunisti, mikolozi, šumarski stručnjaci, kulturolozi, medicinari, ekolozi, turizmolozi i dr.).

Visinske razlike i različiti klimatski i geološki-pedološki uslovi znatno su uticali na sukcesiju i visinsko rasčlanjivanje biljnog i životinjskog svijeta, tako da egzistiraju tri biljno-geografska sprata: lišćarski u podnožju, četinarski do blizu površi i travni na granicama kanjona. Ove tipove biljnog pokrivača prati i zanimljiv i raznovrstan životinjski svijet sa značajnim brojem endemičnih, reliktnih i rijetkih vrsta.
Prašumski refervat crnog bora (Pinus nigra L.) u rezervatu Crna Poda predstavlja izuzetan raritet u svijetu ove vrste.


Prema svojim opštim prirodnim kvalitetima nesumnjivo zaslužuje da bude uvrštena u medjunarodnu baštinu objekata prirode, što je i potvrđeno od strane UNESCO-a 17. januara 1977. godine.

Svi statusi zaštite rijeke Tare – najzaštićeniji prirodni objekat na svijetu

Čistoća vode mora garantovati najveću kategoriju (I-a), pravilna valorazacija prirode jedina i još uvijek najsigurnija vrednost i put koji nam može omogućiti opšti prosperitet i prestiž pred industrijskim razvojem. Zemlje koje su trkom za razvoj industrije uništile prirodu, moraju se i dalje u tom pravcu razvijati, jer nikad više, po cijeni ulaganja neograničenog kapitala, ne mogu vratiti ono čega više ne postoji.

Ovakva koncepcija je predložena i prihvaćena regionalnim prostornim planom sjevernog dijela Crne Gore, PP RCG, PPPPN NP “Durmitor”, PP opština Žabljak, Pljevlja, Plužine i Mojkovac, zatim strateškim dokumentima ( Deklaracija o zastiti rijeke Tare, Pravci razvoja Crne Gore kao ekološke države, Strategija razvoja turizma do 2010. godine, Strateški okvir sa razvoj turizma u centralnom i sjevernom dijelu Crne Gore, Projekat integralnog razvoja durmitorskog područja, Projekat integralnog razvoja Bjelasice i Komova, PPPPN NP “Durmitor i Biogradska Gora”, Programi razvoja i zaštite NP”Durmitor i Biogradska Gora” i dr. koje je usvojila crnogorska Vlada i u okviru kojih se ističe očuvanost basena i kanjona rijeke Tare kao kičme budućeg sveukupnog razvoja sjevernog dijela Crne Gore.

Rijeka Tara rafting/ Bajlovica sige
Živopisni kanjon Tare od Mojkovca do Šćepan Polja predstavlja izvanrednu turističku atrakciju i najekskluzivniju turističku ponudu koja može postojati. Zaštite Tare u privrednom, civilizacijskom, naučnom, esteckom, i zdravstvenom smislu da pruži mnogo više društvu od njenog urgožavanjai.

Rijeka Tara nastaje od izvora na koti 1850 m. U svom toku od izvora do Šćepan polja Tara prima vode brojnih tokova. Veći broj tih vodotoka je povremen. Najveći i vodom najbogatiji: Opasnica, Drcka, Skrbuša, Svinjača, Jezerštica, Bjelojevića rijeka, Rudnica, Vaškovska rijeka, Selačka rijeka i Draga sa desne strane, a sa lijeve strane Pčinja, Plašnica, Štitarička rijeka, Bistrica, Ljutica i Sušica. Sliv rijeke Tare zahvata središnji pojas sjeverne Crne Gore a njegove koordinate su N 42° 32 -43° 25 i E 18° 50 – 19° 45 i ima površinu blizu 2.000 km2. Skoro čitava površina se nalazi na teritoriji Republike Crne Gore, dok manji dio, i to na krajnjem sjeverozapadu, pripada Republici Srpskoj.

Prostor sliva rijeke Tare ograničen je visokim planinama među kojima se, naročito ističu: Durmitor (2523 m); Sinjavina (2203 m); Komovi (2484 m); Bjelasica (2139 m) i Ljubišnja (2238) koje zajedno sa dolinom i izuzetno dubokim kanjonom, predstavljaju složenu morfološku cjelinu. Dužina Tare od izvorišta do sastava sa rijekom Pivom iznosi oko 150,5 km. Tereni ovog sliva su sa geoomorfološkog aspekta jako interesantni, u prvom redu sa kanjonskim dolinama i preko 1000 m u kojima su najniže kote na Šćepan polju 433 m, i sa kotama koje prelaze 2000 m.

Kanjon Tare je izuzetno značajan refugijum reliktnih i endemičnih biljnih vrsta i vegetacije, a uz to je i stanište brojnih vrsta koje traže stabilnije uslove sredine. Tu egzistiraju biljne zajednice tj. ekosistemi u kojima dominiraju ili su prisutne endemične i reliktne vrste od međunarodnog značaja.
Veći dio kanjona rijeke Tare ulazi u područje Nacionalnog parka “Durmitor”, a dio sliva ulazi u područje NP “Biogradska gora”. Ovi prostori proglašeni su nacionalnim parkovima 1952. godine. Prostorni plan područja posebne namjene za Nacionalni park “Durmitor” donijet je 1997. godine (“Sl. list RCG”, br. 20/97), a za “Biogradsku goru” krajem 1998. godine (“Sl. list RCG”, br. 44/98). Planovi su usvojeni za period do 2015. godine.

Krstokljun

Durmitor sa kanjonom Tare je, kad je u pitanju kvalitativni sastav ornitofaune, jedni od najbogatijih planina Balkana i Evrope. Tome “kumuju” veliki kanjoni Tare, Sušice, Drage, Komarnice, 18 planinaskih jezera, brojni i specifični fizičko-geografski karakteri, prodor meditarenskih elemenata ornitofaune i sl.. Do sada registrovane 172 vrste ptica u NP „Durmitor”, u poređenju sa planinom Tarom u Srbiji (121), Triglavskim narodnim parkom u Sloveniji (81), NP “Sutjeska” u BiH (108) Vitošom u Bugarskoj (135) čine da Durmitor sa veličanstvenim kanjonima Tare i pritokama postane reper u ornitološkim krugovima Balkana i šire.

Zbog svojih prirodnih vrijednosti sliv rijeke Tare je bio predmet kontinuiranih prirodnjačkih istraživanja koja su u proteklom periodu organizovana od strane stručnih i naučnih institucija: Biološki zavod, Republički zavod za zaštitu prirode, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i druge. Napominjemo da je u okviru Crnogorske akademije nauka i umjetnosti realizovan naučno istraživački projekat “Flora i fauna Durmitora”, gdje je kanjon Tare bio značajan segment istraživačkog rada u okviru kojeg su otkrivene brojne endemične, reliktne, rijetke, zaštićene i na drugi način značajne vrste biodiverziteta

nikolina_ljubicica

U nekim ranijim studijama, elaboratima naučnih istraživanja, publikovanim naučnim radovima, izvještajima sa naučnih skupova i sl., uvijek je prisutno bogatstvo biodiverziteta ovog prostora sa predlozima očuvanja i daljih istraživanja radi njegovog detaljnijeg upoznavanja.
U tim materijalima sadržani su podaci o fauni riba, ptica , algoflore, vodozemaca, gmizavaca, podzemne i pećinske faune, vaskularne flore i sl. Uz podatke o hemiskom kvalitetu voda i sastava vodene flore i faune, kao bioindikatora, zaključuje se o kvalitetu vode rijeke Tare, kao, u većem dijelu toka, čistoj vodi. Mnogi predstavnici živog svijeta su ovdje našli utočište u doba glacijacije i tu ostali, dajući specifičnost ovim ekosistemima, predstavljajući specifične njihove refugijume.

Tara, u čitavom svom toku, predstavlja jedan od najvrednijih prirodnih fenomena Balkana; i Evrope,
Rijeka Tara i njen kanjonje jedinstveno, opštedruštveno prirodno dobro, od prvorazrednog značaja za cjelokupnu Evropsku zajednicu i da je obaveza i odgovornost čitavog društva da preduzme sve mjere radi njene trajne zašite, adekvatne valorizacije i trajnog korišćenja.

Rafting / Rijeka Tara

POGLEDAJTE INSERT IZ KOMENTARA GRADJANA SVIJETA ZA RIJEkU TARU,
Statusi zaštite rijeke Tare – najzaštićeniji prirodni objekat na svijetu
Ekološka država Crna Gora, Odbrana rijeke Tare, Most
Akcije ciscenja rijeke Tare / MOST, Most

, , , , , , , ,

1 komentar

Novogodišnja čestitka za 2009-tu godinu

zemlja_srce_osmjeh_Most_eko

Postoje različite stvari koje mogu spasiti svijet, dvije u ovom vremenu nam se čine posebno važne…

Jedna bi mogla biti da ovladamo ljubaznošću prema drugima i da imamo veliko srce.
A druga bi bila da shvatite vašu strast prema mjestu gdje živite, i da stvarno volite mjesto u kojem živite.

Zaštita prirode je jednom bila projekt par zanesenjaka.Sada, milioni ljudi odgovaraju na uništavanje prirode i počinje se stvarati dobar osnov za budućnost svijeta.

Sa stalnim povećanjem negativnih događaja: globalnim zagrijavanjem, prirodnim katastrofama , ratovima, gladi, nestašicama i ekonomskim krizama …Očuvanje prirode se sve više širi među ljudima i ujedinjuje ih.

Naučnici su upoređivali različite planete koje su dalje od sunca i dobili su jednom sličan rezltat .Jedan je prehladan, drugi je previše vruć, a jedan je dobar, i mi smo baš na tom mjestu.

U centru tog lijepog mjesta je Ekoloska država Crna Gora koja još nije ispunila sva naša očekivanja, ali nas je ujedninila i ubijedila u njenu neophodnost…Šanse koju smo dobili rodjenjem u takvom prirodnom okruženju, obiluju mogućnostima ali i obavezama da je očuvamo i predamo održivom za naredne generacije i cijelo čovječanstvo…
Za mnoge nove godine…

SREĆNA NOVA!

Pozdrav,

Sinisa Stevovic

Sinisa Stevovic

Sinisa_Stevovic_MOST_Vizitk

, , , , , , , , , ,

Ostavite komentar

“Oktobarski vikend u Podgori”

“Oktobarski vikend u Podgori”
Ponedjeljak, 06. October 2008. 17:02

Dio obraćanja tokom manifestacije-”Oktobarski vikend u Podgori”

Uvaženi gosti, predstavnici medija, dragi podgorani,

U ime nevladine organizacije „MOST“ želim da vas sve pozdravim, zahvalim na podršci, prisustvu, da posebno istaknem i pozdravim naše goste: ekipu Japanske držvne televizije, KUD-a Zahumlje iz Nikšića, predstavnike Kulturnog centra Žabljak, predstavnike turističkih agencija, sve naše volontere , domaćice koje su nam priredile prezentaciju pite i priganica, kao i sve one koji su nam na bilo koji način pomogli u radu na ovom projektu…

podgora1

Akcija posumljavanja

Ovom malom prigodnom svečanom manifestacijom označavamo završetak jedne duge teške faze aktivnosti u prvom eku selu u Crnoj Gori.Posebno smo srećni jer se pored sredjnih bunara, širom sela, od juče imamo i više ambijentalnih info tabli sa novim turističkim mapama. Zbog oplemenjivanja prostora i podizanja ekološke svijesti na više mjesta u selu zasadili smo drvorede breza, na ulazu postavili jednu posebnu edukativnu tablu…Ostaje nam da narednih dana postavimo i poslednju info tablu sa mapom, da završimo poseban sajt eko sela Podgore kako bi kompletirali osnovu za narednu godinu …NA proljeće nam ostaje da dubinski markiramo sve turističke atrakcije, staze, bunarove, sokake, da ih ispunimo edukativnim sadržajima kako bi ugovor koji smo sa turističkom agencijom potpisali prošlog mjeseca zaživio.

Ponudom „Vidikovci kajona rijeke Tare“ i sela Podgore, ne dobija samo Žabljak već i cijela Crna Gora, sa ovom čudesnom atrakcijom, siguran sam, konkurišemo najčuvenijim svjetskim prirodnim fenomenima…Vidite da smo na mapama predvidjeli po prvi put na ovim prostorima turističke održive aktivnosti zimi: nordijsko skijanje, hodanje po snijegu, hodanje sa krpljama, vidove zdravstvenog turizma, itd…

Naše prirodne ljepote i visok nivo biodiverziteta očigledan su potencijal i jedinstven marketinški adut, imamo značajne mogućnostima za razvoj takozvanog iskustvenog turizma, koji obuhvata prirodu, nasljeđe, kulturu, domen seoskog turizma i organske hrane…Treba još mnogo toga uraditi, ovdje sve moramo podrediti zaštiti prirode, riješiti svaki konflikt.

podgora2

Postavljanje turistickih mapi

Neke od preporuka za nacionalni i individualni nivo u rezervatima biosfere(MAB):

Identifikovati i promovisati aktivnosti u skladu sa ciljevima očuvanja, kroz transfer odgovarajućih tehnologija koje uključuju tradicionalno znanje i koji promovišu održivi razvoj u graničnim i promjenljivim zonama.

Osigurati da svaki Rezervat Biosfere posjeduje efikasan Menadzment plan ili pravila i odgovarajuću instituciju ili mehanizam za njihovo sprovodjenje.

O hrabriti privatni sektor i inicijativu za uspostavljanje i održavanje društveno održivih aktivnosti u vezi zaštite prirodne sredine u odgovarajućim zonama Rezervata Biosfere u okruženju, u cilju stimulisanja razvoja opština.

Pripremiti, sprovesti i nadgledati cjelokupni menadzment plan ili pravila, koja uključuju sve zone Rezervata Biosfere.

Definisati i uspostaviti institucionalne mehanizme za upravljanje, koordinaciju i integraciju programa i aktivnosti Rezervata.

Osigurati da lokalne zajednice učestvuju u planiranju i menadzmentu Rezervata Biosfere.

Stavke koje kao da su pisane za ovaj projekat, ovo selo, i mnoga druga u Crnoj Gori… Ja još jednom pozivam sve da zajedno radimo na viziji: za život u skladu sa prirodom, Crna Gora ekološka i turistička destinacija…

podgora3

Folklor

Galeriju sa trodnevnih aktivnosti možete pogledati na adresi:

http://www.ekosela.com/galerije_view.php?id=16

Exskluzivnu galeriju “Vidikovci kanjona rijeke Tare” na adresi:

http://www.ekosela.com/galerije_view.php?id=15

I promotivnu galeriju sela Podgore:

http://www.ekosela.com/galerije_view.php?id=17

P.S.

Pored urednog poziva, Javini servis RTCG nije našao za shodno da isprati bilo šta od trodnevnih aktivnosti(ovog puta je to bilo interesantnije Japanskom javnom servisu) .Javni servis RTCG je „igrom sučaja“ dvije noći puštao emisiju(subota i nedjljelja) „pod lupom“ koja govori o selu i prikazuje ga bez ikakvih šansi za opstanak…Urednik pomenute emisije je pored ostalih sela posjetio i Podgoru, ali se nije zapitao šta to neko radi, i šta to neko mora da uradi da bi se spasilo crnogorsko selo. Alternative i druge strane nije bilo.. .Emisija me je podsjetila na neke sa dubrovačkog ratišta, sa iskrivljenom lupom, i očigledno sa jako smišljenim namjerama…O ovom, ali i drugim opstrukcijama i razlozima zbog kojih se to radi u nekom posebnom reagovanju MOST-a.

Pozdrav,

Ekolozi u ovom vijeku moramo biti svi
…………………………………………………………………………………..
Siniša Stevovic
Razvojno kulturno informacioni centar “MOST”

Vucedolska bb
84220 Žabljak

Tel/fax: (+381) 89 360 010, (+381) 67 227 228,
E mail: nvomost@gmail.com
web: http://www.ngo-most.org
http://www.odjek.com
http://www.durmitor.com
http://www.youtube.com/durmitara

, , , , , , , , , ,

Ostavite komentar

Durmitor i Tara – Neke od impresija i ocjena poznatih naučnika, putopisaca, političara, novinara i dr…

“Tara – Jugoslovenski Kolorado”,
“Durmitor i Tara su zaista velika fabrika”,
“Durmitoru po prirodnim ljepotama nema premca”, “Priroda je očaravajuća”,
“Durmitor je stvoren za odmor”,
“Durmitor je najljepši kraj koji sam ikada vidio, netaknuta priroda, eto to je ono što ga čini jedinstvenim u svijetu”,
“Nijesam znao, a čini mi se da ni vi sami ne znate kakvu prirodnu ljepotu Durmitor krije u sebi. Nju nikakav prospekt ne može da prikaže , ona mora da se doživi”,
“Austrijski Alpi su divni, ali Durmitor je nešto posebno”, Kod Vas je na malom prostoru sve okupljeno: glečerska jezera, najdublji kanjon, prostranstvp šuma, sniježni cirkovi, izraziti alpski grebeni, fauna, flore i sve”,
“Vi mate najljepšu prirodu”,
“Durmitor je idealan poligon za sve sportove”,
“Tara – dragulj ekološke države”;
“Taru – unikat prirode naše planete moramo očuvati po svaku cijenu”……….itd.

, , , , , , , , , ,

Ostavite komentar

I ovako je moralo da se Bori za odrzivi razvoj Crne Gore… (IZ Arhive)

Nacionalna strategija odrzivog razvoja

Nacionalna strategija odrzivog razvoja

Otkazane 3 regionalne konferencije NSOR-a
Zabljak, Utorak, 20. December 2005. 2:01

Obavještavamo javnost da je nevladina organizacija “Most” zbog za nas neprihvatljivih zahtjeva od strane kordinatora NSOR CG iz Ministarstva za zaštitu životne sredine i uredjenja prostora (MZŽSIUP) otkazala zakazane regionalne konferencije NSOR CG i pored uručenih poziva i materijala u okviru Drugog kruga participativnog procesa za 10.12.2005 u Budvi, 15.12.2005. u Pljevljima i 21.12.2005. godine u Podgorici.

Razlozi za ovakav postupak su sledeći:

1.Insistiranje kordinatora da MZŽSIUP odabira 6 do 9 experata od ukupnog broja učesnika na svakoj od preostale tri regionalne konferencije.

Kako smo bez ikavih ograničenja pozivali učesnike na sve dosadašnje participacije, što se može vidjeti na spiskovima učesnika( lokalne uprave, experti, nevladine organizacije, pojedinci iz svih mogućih struktura društva…) ovaj zahtjev smatramo pokušajem da se utiče na komentare, dokument, učešče gradjana i obesmisli suština samih regionalnih konferencija.

2.Učešće predstavnika MZŽSIUP na do sada održanim gradjanskim participacijama u našoj organizaciji (imamo negativna iskustva iz prvog kruga gdje se pokušavalo uticati i replicirati učesnicima sa pozicija vlasti što je naišlo na neodobravanje samih učesnika koji su imali prigovore u pogledu ovakvog učešća predstavnika MZŽSIUP)

3. Pokušaji da nam se nametnu datumi za održavanje regionalnih konferencija bez obzira na naše planove i obaveze, stalno mijenjanje datuma drugih dogadjaja u procesu(radne grupe, stolovi..) po kojima se samo «Most» i participativni proces treba uklapati u sve datume.

Sve probleme smo do sada prevazilazili i sa izuzetno kvalitetno odradjenim Prvim krugom na sebe preuzeli odgovornost da Proces učešća gradjana izvedemo u «istom ritmu» do kraja, sa ogromnim očekivanjima, podrškom učesnika i željom da se dobije kvalitetan dokument NSOR-a, po Evropskim standardima.

Naknadni zahtjevi Ministarstva za zaštitu životne sredine koji se tiču odlaganja već zakazanih regionalnih konferencija su samom procesu nanijeli veliku štetu, jer su pozivi bili poslati učesnicima, sve zajedno sa propratnim materijalom.

Ovakva ponašanja i zahtjeve od strane Ministarstva za zaštitu životne sredine smatramo svojevrsnim pritiskom neprimjerenim demokratskim društvima i pokušajem da se nedozvoljenim sredstvima utiče na konačni tekst dokumenta.

Rezultate dosadašnjeg rada ćemo pulikovati i učiniti dostupnim što većem broju zainteresovanih strana. Sav dosadašnji rad sa svim dokumentima predstavili smo preko sajta http://www.nsor.info i dobili za to ogromnu podršku od strane gradjana. Znanje, entuzijazam i energija sposobna da riješi svaki problem u Crnoj Gori vidljiva je kroz gradjansko učešće u ovom procesu!

Zašto sve ovo nije naišlo na odobravanje određenim krugovima?
Zašto je svih sedam okruglih stolova i dvije konferencije za medije ignorisao javni servis TVCG i pored uredno uručenih poziva?
Da li zbog nečijeg straha, interesa, nespremnosti ili nesposobnosti da se suoči sa problemima i pristupi njihovom rješavanju…?

«Most» će to ostaviti javnosti da prosudi!

Nijesmo učestvovali u procesu i organizovali učešće građana da bi neko jednostavno ignorisao sav rad i stalno insistirao na popuštanju, a na štetu donošenja NSOR-a Crne Gore. Nijesu nam jasni motivi ovakvih postupaka, da li se radi o pokušaju provokacije i želje da se iskompromituje “Most” kao organizacija koja uživa povjerenje građana, ili je nešto drugo u pitanju?
Ako neko misli da ulogu nevladine organizacije treba samo da odglumimo, onda će se morati tražititi druga rješenja.

Ne pada nam na pamet da dajemo legitimitet procesu koji narušava osnovna načela učešća građana u donošenju ovako važnog strateškg dokumenta!
Formirali smo naš tim experata, već analizirli prvi nacrt NSOR-a i sa pažnjom pratimo kakva vrsta poteza će se povlačiti u ovom procesu. Sa svim detaljima upoznavaćemo naše kolege, učesnike i sve zainteresovane za ovaj proces.

Siniša Stevović

RAZVOJNO
KULTURNO
INFORMACIONI
CENTAR
“MOST”

Pljevlja

Sa participacije NSOR-a u Pljevljima

Postignut dogovor u vezi NSOR-a Crne Gore
Podgorica, Subota, 24. December 2005. 1:42

Ministar zaštite životne sredine i uređenja prostora Boro Vučinić sa saradnicima, održao je danas sastanak sa predstavnicima organizatora i koordinatora I faze Participativnog procesa u okviru izrade Nacionalne strategije održivog razvoja. Sastanku su prisustvovali pomoćnik ministra Nada Mugoša i koordinator izrade Nacionalne strategije Jelena Knežević, te predstavnici UNDP-a Garret Tankosić Kelly i šef tima Miodrag Dragišić, a u ime koordinatora participativnog procesa – NVO “MOST”, Siniša Stevović i Batrić Krsmanović.

Na sastanku su analizirana iskustva iz I faze Participativnog procesa, otklonjene nedoumice nastale tokom tih aktivnosti, te usaglašeni stavovi i postignut dogovor o obavezama u II fazi tog dijela procesa.

Ministarstvo zaštite životne sredine i uređenja prostora, UNDP LO Podgorica i NVO “Most”, blagovremeno će obavijestiti javnost o detaljnom planu za nastavak participativnog procesa u II fazi.


MOST bojkotovao sjednicu Nacionalnog savjeta za održivi razvoj
Zabljak, Utorak, 25. July 2006. 2:08 (Durmitor)

Saopštenje za javnost

Ovim putem želimo da saopštimo da nevladina organizacija „MOST“, zbog već poznatih problema koje smo iznijeli u javnost, ustaljenih metoda koji se koriste od strane državnih medija Crne Gore, neće prisustvovati sjednici Nacionalnog savjeta za održivi razvoj Crne Gore i time davati legitimitet Vladi koja koristi nedemokratska sredstva, kontroliše medije, i na taj način pokušava marginalizovati nevladine organizacije koje sve svoje snage ulažu za razvoj crnogorskog društva i njegove demokratije.
Skrivanje gorućih problema Crne Gore upravo razotkriva namjere onih kojima je potrebno ćutanje. Zbog osjetljivosti perioda kroz koji zemlja prolazi, zbog svih poznatih radova „ispod žita“ koji se konstantno dogadjaju u Crnoj Gori, smatramo da javni servis ne smije nikako ignorisati rad nevladinog sektora koji po jednoj od svojih osnovnih funkcija upravo i ima zadatak da posmatra, ukazuje, i sprečava sve ono što je društveni problemi.

Crna Gora ne smije biti deklarativno demokratska zemlja.
Zemlja ove veličine i sa ovim brojem stanovnika mora biti jedinstvena po pitanjima osnovnih ljudskih prava i ne smije gušiti unutar sebe ni jedan glas razuma.

Tamo gdje se koriste ovakve metode, kontrolišu mediji, selektivno primjenjuje demokratija, skrivaju problemi od gradjana, potpuno se obesmišljava uloga civilnog sektora.
Na prvom sastanku prihvatili smo poziv i učešće u ovom savjetu, zajedno sa svojim kolegama pokušali obezbijediti gradjanski glas i podsticaj nasušno potrebnih društvenih promjena, medjutim posle iskustva sa prve sjednice očigledno je da se taj savjet želi iskoristiti u sprovodjenu svima poznate politike Vlade, koja na žalost od nevladinog sektora očekuje da samo svojim prisustvom bude paravan za «ispoštovanu demokratsku proceduru».
Neodgovorno ponašanje koje se vješto pravdalo «višim interesima « u proteklih 15 godina doseglo je svoje krajnje granice, ali ne izgleda još i kod pojedinaca koji su umislili da su važniji i od same Crne Gore i koji višestruko zloupotrijebljavaju svoja ovlašćenja.
Nacionalni savjet za održivi razvoj Crne Gore može imati smisla samo u otvorenom demokratskom društvu gdje se problemi jasno predstavljaju javnosti, gdje nema pritisaka, gdje se stavovi nevladinih organizacija, koji se i dijametralno razlikuju od stavova Vlade mogu ravnopravno čuti na Javnom servisu televizije Crne Gore…
Kako to sve nije slučaj “MOST“ pod ovako neravnopravnim uslovima neće prihvatiti učešće u radu Savjeta, ali svakako neće ni prihvatiti da ovakva stvarnost preovlada u Crnoj Gori.

S postovanjem,

Sinisa Stevovic

RAZVOJNO
KULTURNO
INFORMACIONI
CENTAR
“MOST”

Nacionalna strategija odrzivog razvoja Cnre Gore (NSOR)

Nacionalna strategija odrzivog razvoja Cnre Gore (NSOR)


„MOST“ punopravni član Sjevernog saveza za održivi razvoj
Zabljak, Ponedjeljak, 23. October 2006. 8:33

Poštovani,

Posebno nam je zadovoljstvo da Vas obavijestimo da je „MOST“ postao punopravni član Sjevernog saveza za održivi razvoj (Northern Alliance for Sustainability).
Sjedište ovog medjunarodnog savjeta za održivi razvoj nalazi se u Amsterdamu.
O prijemu smo zvanično obaviješteni dopisom Jana Rademakera, izvršnog direktora ANPED-a, gdje je i formalno je potvrđeno članstvo RKIC „Most“ u ovoj organizaciji.

Kako stoji u dopisu, o članstvu MOST-a razmatrao je odbor ANPEDA na godišnjem generalnom sastanku održanom 7-9. septembra u Kijevu, gde su svi prisutni jednoglasno odobrili našu kandidatu. Članstvo smatramo velikim priznanjem za naš rad, i naravno, kao odličnu mogućnost da taj rad kontinuirano unapredjujemo. Na sastanku u Kijevu gdje je učestvovao i predstavnik “MOST”-a glavna tema sastanka bila je pripremanje komentara nevladinog sektora na stategiju održivog razvoja UN-a. Ovo je prvi put da nevladin sektor utiče na jedan medjunarodni dokument tog nivoa, tako da, kao predstavnici Crne Gore, zastupamo i osnovne principe održivog razvoja za svoju zemlju. U toku konferencije sa predstavnicima ANPED-a razgovarano je i o stanju u Crnoj Gori, za koju postoji medjunarodna zainteresovanost, naročito zbog činjenice da se radi o ekološkoj državi koja se deklariše za principe održivog razvoja.

U okviru ANPED-a funkcioniše više radnih grupa tematski izuzetno bliskih suštini rada RKIC “Most” i to: Lokalni pokret za održivi razvoj, Održiva proizvodnja i potrošnja, Voda, zagađenje i zdravlje, Nuklearna industrija i održiva energija, Zdravlje i životna sredina, Karpatska konvencija.

U okviru nastavka svih ovih aktivnosti od 23. do 25. oktobra u Ženevi prisustvovaćemo regionalnom konsultativnom sastanaku VII Globalnog foruma gradjanskog društva i godišnjem sastanaku nacionalnih komiteta Programa za životnu sredinu Ujedinjenih nacija i partnerskih NVO-a.

Sastanak će dati građanskom društvu platformu za učešće u Globalnom ministarskom forumu o životnoj sredini, i obuhvatiće dijaloge na sledeće teme: voda, tretiranje hemikalija, životna sredina i zdravlje, i globalizacija.

Vlada mijenjala formulacije iz finalnog nacrta NSOR-a Crne Gore
Srijeda, 25. April 2007. 16:54

Kao organizacija koja je vodila participativni dio procesa prilikom izrade Nacionalne strategije održivog razvoja Crne Gore (NSOR CG) uz prisustvo i u ekspertskim radnim grupama tokom stvaranja najvažnijeg strateškog dokumenta u Crnoj Gori, dužni smo obavijestiti sve učesnike i crnogorsku javnost da je deset mjeseci kasnije, i pet mjeseci posle usvajanja od strane nacionalnog savjeta za održivi razvoj (usvojena decembra 2006. godine), gotovo tajno NSOR CG usvojila i Vlada republike Crne Gore , bez prezentacije teksta medijima i obavještavanja učesnika procesa…

Posle prvog čitanja usvojene vladine verzije NSOR-a CG, vidjljive su izmjene suštinskih zaključaka, što značajno obesmišljava proces u kome je učestvovao veliki broj gradjana, domaćih i stranih eksperata, institucija, medjunarodnih, i nevladinih organizacija… S obzirom na izuzetno transparentan cjelokupan proces, nismo očekivali da će na kraju strategija održivog razvoja ići na obradu i u „momišićku školu”.

Jasne ekspertske formulacije, koje se kritički odnose na trenutne probleme u Crnoj Gori, mijenjanje su od strane expresnih eksperata pomenute škole koja očigledno ima presudan uticaj i u Vladi .

Simptomatični su upravo djelovi teksta koji su mijenjani, a u kojima se izražava stav o neo-liberalnoj ekonomiji tj. o njenom dijelu koji je poguban za održivi razvoj, izbacivanjem rečenice: Dominacija principa takozvane neo-liberalne ekonomije te poimanje i realizovanje privatne svojine i pojedinačnog interesa kao apsolutnih prava mogu ugroziti perspektive Crne Gore da se održivo razvija, kao i rečenice Samovolja i zloupotreba ovlašćenja od strane pojedinaca i monopolskih grupa i korupcija moraju biti maksimalno ograničene (u dodatku možete pogledati izmjene), izbačene su iz teksta koji prošao jednogodišnje analize najšireg društvenog spektra, zadovoljavajući tako sve Evropske standarde, posle čega je usvojen i od strane Nacionalnog savjeta za održivi razvoj.

Mijenjanje i uljepšavanje stvarnosti kroz sam tekst nije bila ideja izrade NSOR CG, naprotiv, ideja je da se kroz apsolutno realno sagledavanja situacije u Crnoj Gori obezbijede uslovi da krovni dokumnet uljepsa stvarnost njegovom doslednom primjenom.

S obzirom na stalno pozivanje Vlade Republike Crne Gore da je spremna na saradnju, transparentnost, i poštovanje standarda, zapreprašćeni smo načinom na koji se postupilo.

Ako bi prihvatili ovakvu praksu , prihvatili bi da su gradjani nebitni, izigrani, iskorišćeni u procesu, kako bi se pred medjunarodnim institucijama simuliralo učešće javnosti.

U svijetlu ovakvih ponašanja, sada je mnogo jasnije sa kojim je namjerama, i od koje je uticajne grupacije ukinuto samostalno Ministarstva za zaštitu životne sredine . Očigledno je da je posle prodaje privrede na redu prodaja prirode.
Sve zemje u okruženju imaju samostalno Ministarstvo ekologije, uposleno u tranziciji, dostizanju zahtjevnih standarda, korišćenju finasijskih sredstava koja nam pripadaju po tom osnovu, u „ekološkoj Crnoj Gori” su mu iz „nekog” razloga oduzimaju ingerencije .

U tom kontekstu su i igre oko NSOR-a CG , jer je logično da se strategija očitava u Nacrtu Ustava, da se mora se odslikavati u Nacrtu Prostornog plana, te biti krovna strategija u odnosu na sve razvojne strategije: energetike, saobraćaja, šumarstva, turizma… U hijerarhiji strateških planskih dokumenata NSOR je krovni dokument i jedini opšteprihvaćeni pravac razvoja zemlje.

To je sredstvo za sprovodjenje nastojanja svih društvenih činilaca, a ne mrtvo slovo na papiru i mogućnost za manipulacije.

Zastupa socijalne, ekonomske i ekološke aspekte društva , i po prvi put jasno dugoročno iscrtava razvoj zemlje.
Da li zbog toga NSOR nije imao pristojnu prezentaciju?
Da li je izazvao pometnju u lobističkim krugovima koji su iscrtali prostorni Plan i čija je osnovna razvojna filozofija korišćenje tranzicije uz nepoštovanje održivog razvoja?

Očekujemo da ovo čuju sve političke partije, i da mediji pomognu gradjanima da razumiju važnost ovih procesa, očekujemo i vjerujemo u ispunjenje obećanja predsjednika Parlamenta dato mreži „Zeleno je In” , da se strategija uvrsti na u raspravu i na usvajanje od strane Parlamenta Crne Gore, što je u ovom trenutku, s obzirom na nadmoćne pozicije neoliberalne škole, jedino mjesto odakle se može osnažiti održivi razvoj, očuvati identitet zemlje, i suprostaviti se pogubnoj potpunoj privatizaciji države .

IZMJENENE FORMULACIJE NSOR-a CG od strane Vlade

Umjesto:

Dominacija principa takozvane neo-liberalne ekonomije te poimanje i realizovanje privatne svojine i pojedinačnog interesa kao apsolutnih prava mogu ugroziti perspektive Crne Gore da se održivo razvija, budući da održivi razvoj prije svega znači uravnoteženje opšteg (uključujući tu i buduće generacije) i pojedinačnih interesa u svim sferama društvenog života u cilju jačanja političke, socijalne i kulturne kohezije društva, odnosno obezbjeđenja

svih dimenzija ljudskih prava za sve.

Sada stoji:

Poimanje i realizovanje privatne svojine i pojedinačnog interesa kao apsolutnih prava mogu ugroziti perspektive Crne Gore da se održivo razvija, budući da održivi razvoj prije svega znači uravnoteženje opšteg (uključujući tu i buduće generacije) i pojedinačnih interesa u svim sferama društvenog života u cilju jačanja političke, socijalne i kulturne kohezije društva, odnosno obezbjeđenja svih dimenzija ljudskih prava za sve.

Umjesto:

U procesu donošenja odluka treba afirmisati metode dogovaranja, pregovaranja, usklađivanja suprotstavljenih interesa, saradnje i koordiniranog djelovanja centralnih i lokalnih organa vlasti, uz ukljičivanje ostalih društvenih aktera – civilnog sektora, stručnih i sindikalnih udruženja, naučnih institucija, poslovnog sektora.

Samovolja i zloupotreba ovlašćenja od strane pojedinaca i monopolskih

grupa i korupcija moraju biti maksimalno ograničene

Sada stoji :

U procesu donošenja odluka treba afirmisati metode dogovaranja, pregovaranja, usklađivanja suprostavljenih interesa, saradnje i koordiniranog djelovanja centralnih i lokalnih organa vlasti, uz ukljičivanje ostalih društvenih aktera – civilnog sektora, stručnih i sindikalnih udruženja, naučnih institucija, poslovnog sektora.

Umjesto:

Naglašeno je da je veoma važno imati zakonski osnov za sprovođenje Strategije (u vidu Parlamentarnog akta ili uredbe koju donosi Vlada). Polazeći od ovakvih stavova i težnje da se osigura efikasna primjena dokumenta, formulisana je i slijedeća preporuka: NSOR zahtijeva angažovanje i koordinaciju rada svih društvenih aktera, prije svega onih sa izvršnim ingerencijama, kao i punu društvenu afirmaciju kroz usvajanje u Parlamentu.

Sada stoji :

Naglašeno je da je veoma važno za sprovođenje Strategije obezbijediti angažovanje i koordinirano djelovanje svih društvenih aktera, prije svega onih sa izvršnim i zakonodavnim ingerencijama. Takvim pristupom bi se omogućilo ostvarivanje ciljeva održivog razvoja ekološke države i postizanje pune društvene afirmacije održivog razvoja.

ZA RAZVOJNO KULTURNO INFORMACIONI CENTAR „MOST”

Siniša Stevović

Vučedolska bb

84220 Žabljak

tel/fax +381(0)89360-010

mob +381(0)67 227 228

e-mail: hitss@cg.yu

http://www.durmitor.com

http://www.odjek.com

http://www.ngo-most.org

, , , , , , , , , , , , ,

Ostavite komentar

Šta je eko selo

Globalna mreža eko sela (GEN, gen.ecovillage.org)

Predstavlja međunarodnu konfederaciju ljudi i zajednica .
Eko selo je savremeno naselje gradskog ili seoskog tipa, u kojem ljudi žive u skladu sa prirodom, primjenjujući stare i nove tehnologije i znanja da bi stvorili novi, održiv, miran i bogat način življenja.
U okviru mreže, eko sela se sastaju i razmijenjuju ideje, tehnologije, ostvaruju kulturne i obrazovne programe.
Eko sela imaju za cilj obnovu životne sredine i sprovođenje ljudskih aktivnosti po principu “održivo plus”. Ako je održivi razvoj zasnovan na tome da se prirodi vrati isto onoliko koliko se od nje uzima, princip „održivo plus“ znači da se okolini daje više od onoga što se uzima.

Eko sela su uglavnom zasnovana na različitim kombinacijama tri faktora: Socijalnog, Ekološkog i Kulturnog/Duhovnog.

Neki faktori ekološke održivosti eko sela

1. Biodiverzitet –Da li se broj biljnih i životinjskih vrsta povećava ili opada? Da li mještani poznaju biljne i životinjske vrste u svom kraju?

2. Životna sredina – Da li kvalitet vode, zemljišta i vazduha raste ili opada? Da li mještani štite prirodne resurse?

3. Dostupnost, proizvodnja i raspodjela hrane – Koji procenat hrane se proizvodi na lokalitetu, i organskim metodama (bez korišćenja staklenika, pesticida, herbicida i-ili vještačkog đubriva?

4. Infrastruktura, izgradnja i saobraćaj – ekološki materijali, metode & dizajn
Da li postoji dovoljan broj kuća za stanovništvo, da li se koriste lokalni prirodni i upotrebljivi materijali? Da li se zgrade projektuju tako da se najbolje iskoriste prirodno svetlo i toplota i smanje energetske potrebe?
5. Potrošnja i upravljanje čvrstim otpadom – Da li se koriste metode za štednju prirodnih resursa i smanjenje proizvodnje otpada – reciklaža i ponovno korišćenje, popravljanje i proizvodnja artikala? Da li je organizovano uklanjanje smeća i da li to koriste svi mještani?

6. Voda – izvorišta, kvalitet i način korišćenja – Da li postoje lokalni izvori pitke vode? Da li se voda štedi?

7. Otpadne vode, zagađenje i prečišćavanje vode – Da li u zajednici postoji sistem prečišćavanja otpadnih voda? Da li postoji zagađenje voda, i koliko?

8. Energija – izvori i korišćenje – Koja količina potrošene energije potiče iz obnovljivih izvora (solarna, vjetar, hidro, biomasa, geotermalna) koji se nalaze u zajednici ili na drugom mjestu? Da li se metodi štednje energije primjenuju u izgradnji i drugim aktivnostima ?

Neki faktori soci j al ne održivosti eko sela

• M eđusobna pomoć i saradnja,osnovna sigurnost i povjerenje , zajedničko korišćenje resursa , komunikacije , trpeljivost prema razlikama , zajedničko donošenje odluka i riješavanje sukoba , zadovoljavajuća zaposlenost, zdrava lokalna ekonomija , mogućnosti za obrazovanje , zdravstvena zaštita i životni standard

Neki faktori kultur ne i duhovne održivosti

• Etničko i kulturno naslijeđe i istorija zajednice se čuvaju i prenose ; ku ltur ne manifesta cije ; mogućnosti za razvoj umjetničkih sklonosti ; slobodno vrijeme i raspoloživi prostor za rekreaciju i kulturne aktivnosti ; dizajn i estetski izgled naselja (tradi c ional na arhite k tur a ); sloboda vjeroispovijesti i toleranc ija ; poštovanje starijih ; zajednički ciljevi i moralna načela , osjećan pripadnosti, lični odnosi i pomoć članovima zajednice u krizi

Za više detalja v. dokument Community Sustainability Assessment (Procjena održivosti zajednice) (http://gen.ecovillage.org/activities/csa/pdf/CSA-English.pdf). Ovaj dokument za procjenu različitih aspekata održivosti zajednice i vodič za mnogobrojne mjere koje se mogu preduzeti radi poboljšanja održivosti zajednice.

Neke od aktivnosti u globalnoj mreži eko sela

- Obrazovanje kroz organizaciju radionica, seminara, kurseva, življenja i rada u eko selima i semestralnih programa otvorenih za sve zainteresovane, kao i kroz Gaja univerzitet, koji omogućuje nastavu na svim jezicima i svetsku mrežu predavača i mentora – http://www.gaiauniversity.org
- Turizam u eko selima – posjetioci mogu boraviti kao gosti, kao volonteri ili učestvovati u manifestacijama u eko selu.
- Održavanje veb sajta, biblioteke i objavljivanje glasnika i revija
- Održavanje konsultacija o korišćenju novih održivih tehnologija
- Održavanje sastanaka, kongresa i skupština
- Organizacija programa za stažiste
- Organizacija sajmova i festivala

, , , , , , , , , , ,

Ostavite komentar

Priroda i Stvaranje – Zaratustra

Ne budi slijep prema čudesima prirode

Jedna kap Prirodnog eliksira bolja je nego okean bilo kog pića.

Kad živi u jedinstvu sa Prirodom, Čovjek pronalazi neuporedivo uživanje u ovom svijetu nebrojenih čuda.

Od Prirode do Božje Prirode sledeći je razumljivi korak

Čitava Priroda prožeta je Božanskim životom

Boravi pod sjajem Sunca, Mjeseca, i Zvijezda.

NE zagadjuj zemlju, vazduh i vodu!

Ne sijeci drveće, ne uništavaj biljke već preobrazi ledine i pustare u cvjetne vrtove.

Uzdržavaj se od ubijanja ptica i životinja.Odnosi se prema njima s ljubavlju i pažnjom.Uči od njih kako da poboljšaš svoju čovječnost.

Priroda mrzi monopole i ne poznaje izuzetke.Ona neprekidno vrši nivelisanje kojima vlastodršce, moćnike, bogataše, srećnike vraća na isti nivo sa svima ostalima.

Priroda je kao ogromna vaga koja na svojim tasovima drži apsulutno jadnaku količinu suprotnih svojstava stvari.Niko ne može dodati odredjen kvlaitet na jednom tasu, a da pri tome, u isto vrijeme , ne doda jednako odgovarajuću količinu njemu suprotnog kvaliteta na drugom tasu.Na isti način, niko ne može ukloniti odredjenu količinu nekog svojstva sa jednog tasa, a da pritom, u isto vrijeme, ne ukloni jednaku količinu njegovih suprotnih svojstava sa drugog tasa.

Izgleda da savršena pravednost održava jednakost ravnoteže na skali prirode.

Priroda se gnuša svake krajnosti, naše spasenje leži u Umjerenosti ili zlatnoj sredini, koja nije ništa drugo nego stanje ravnoteže izmedju dvije opozitne sile, što je samo dio sveopšte polarnosti u Prirodi,

, , , , , ,

Ostavite komentar

Zavrsna rijec predlagaca Deklaracije o zastiti Tare

Zavrsna rijec predlagaca Deklaracije o zastiti Tare


Postovani predsjednice skupstine, postovani poslanici, postovani gradjani Crne Gore!

Rijeci jedne stare molitve kazu:

„ Boze, daj mi mirnocu da podnesem stvari koje ne mogu promijeniti, daj mi hrabrost da promijenim stvari koje mogu promijeniti, i daj mi mudrost da razlikujem jedno od drugoga. Neka ne budem zasticen od opasnosti vec da se bez straha suocim s njom. Neka ne preklinjem za spas od straha vec za nadu da osvojim svoju slobodu”.
Postovani gradjani imali ste i mudrost i hrabost i dokazali po ko zna koji put koliko se sloboda iznad svega cijeni u Crnoj Gori.

Svjesni da posle niza preteskih godina napokon zapocinje privredni oporavak, upravo insistiramo na cinjenici da se taj oporavak ne moze ciniti tako sto ce se bez ikakve kontrole i smisla graditi i u pogon pustati sve sto bilo ko ponudi. Naprotiv, bas u situaciji kakvoj jesmo, mora se upravo u ovom trenutku napraviti jasna strategija razvoja, moraju se postaviti jasni parametri kako ne bi za par godina postali „smetliste” Evrope, zemlja koja ce u istoriju uci kao primjer drzave koja nije umjela da vodi racuna o samoj sebi.
Zivimo u vremenu koje namece strahovit ritam zivljenja, svijet koji sa gradovima megalopolisima lici na paralelni svijet, svijet koji gubi svoju prepoznatljivost. U takvom jednom vapaju za prirodom i Tara i Crna Gora ce imati sve vecu cijenu.

Nema dileme da li treba da budemo zemlja industrije ili mediteranska turisticka meka.
Uz Taru gravitira vise opstina i svaka je razvojno naslonjena na kanjon.
Odrzivi razvoj, turizam i poljoprivreda, eko–seoski turizam najveci su potencijali za razvoj ovog prostora. Nista ovdje nije predimenzionirano! Tara je zbog svoje vrijednosti ukljucena u svjetske rezerve biosfere kao mjesto koje je ostavljeno za cijelo covjecanstvo, rezerva koju ne treba dirati.

Podatke iz mnogih turistickih vodica opet cu ponoviti: stanovnika 662 000, povrsina 13 812 km2, duzina morske obale 283km, duzina plaza 73, najvisi vrh Bobotov kuk , najvece jezero Skadarsko , najdublji kanjon – Rijeka Tara, najveci zaliv – Boka Kotorska, najveca plaza – Velika plaza Ulcinj 12 km
Karakteristike turisticke zemlje iz snova, put koji nema alternative i potencijal koji obecava mnogo veci standard njenih stanovnika od sadasnjeg. Sve ovo namece obavezu da Crnu Goru sacuvamo i nedirnutu predamo buducim generacijama. Danas je Tara u opasnosti ali sjutra treba da postupimo isto ako bude ugrozen jos neki biser iz ovog niza…
Ratovi su prosli i turisti ce se vracati u Crnu Goru.

Godine 1989. ostvarivali smo najveci devizni priliv u turizmu, cemu je Tara posebno doprinijela!
I marketinski i financijski i geografski ona ce biti centralna figura u buducnosti ove zemlje. Danas znakove UNESCO-a ne znamo iskoristiti ni na reklamnim materijalima, danas izgleda puno toga ne umijemo iskoristiti i zato cijenu nemanja strategije placamo godinama!
Odluka o izgradnji HE “Buk Bijela” predstavljala bi povredu mnogih preuzetih obaveza koje proizlaze iz medjunarodnih konvencija, u prvom redu Konvencije o zastiti prirodne i kulturne bastine, kao i povredu Ustava i nacionalnih propisa Republike Crne Gore.
Referati nauke nedvosmisleno ukazuju da bi izgradnja HE “Buk Bijela” dovela do katastrofalne devastacije zivog svijeta, nestanka mnogih zasticenih i rijetkih vrsta i narusavanja ekoloske ravnoteze na prostoru kanjona rijeke Tare i sireg podrucja Crne Gore.

POGLAVICA CREE INDIJANACA REKAO JE BIJELCIMA: KAD SRUSITE I POSLJEDNJE STABLO, ISUSITE I POSLJEDNJU RIJEKU, TEK TADA CETE SHVATITI DA SE NOVAC NE MOZE JESTI.
Mi kazemo, parafrazirajuci

“ZASTITA PRIRODE I PRIRODNIH USLOVA ZIVOTA PRVENSTVENA JE ULOGA SVAKOG COVJEKA KOJI RAZMISLJA O SVOJOJ BUDUCNOSTI I POTOMSTVU. ONA STOJI IZNAD SVIH SEBICNIH MATERIJALNIH INTERESA – JER BOLESTI, ZEDJ I GLAD, BEZ OBZIRA NA KOLICINU NOVCA NE ZAOBILAZE NIJEDNOG POJEDINCA”.

Nije potreban elaborat o procjeni uticaja izgradnje HE “Buk Bijela” na kanjon Tare, jer medjunarodnim konvencijama nijesu dozvoljene bilo kakve intervencije u podrucjima koje su pod zastitom UNESCO-a i dio su svjetske prirodne bastine. Entiteti sa liste svjetske bastine moraju ostati u istom stanju u kakvom su bili onog trenutka kada su upisani na tu listu.
Zastite svjetske kulturne bastine, pitanje ekoloske drzave, i ugrozavanje turizma kao glavne strateske grane razvoja, pitanja su o kojima mogu odlucivati samo gradjani.
Podrska ocuvanju Tare od strane velikog broja gradjana, relevantnih domacih i medjunarodnih institucija iz oblasti ekologije i zastite zivotne sredine obavezuje Crnu Goru da ovo pitanje rijesi – ako mora i referendumskim izjasnjavanjem.

Poslanik DPS-a Predrag Sekulic i Sinisa Stevovic u toku rasprave o Deklaraciji o zastiti rijeke Tare

Poslanik DPS-a Predrag Sekulic i Sinisa Stevovic u toku rasprave o Deklaraciji o zastiti rijeke Tare

Svi poslanici u ovom domu su predstavnici gradjana sa ogranicenim mandatom i jedina svrha tih mandata je da se djeluje u ime i u interesu gradjana, saglasno njihovom voljom. Ukoliko predstavnici gradjana, oliceni u poslanicima Skupstine ne uzimaju u obzir volju 10.730 biraca, koja je izrazena potpisivanjem peticije protiv izgradnje “Buk Bijele”, niti volju intelektualne elite, Crkvi, akademija, dijaspore i ogromnog broja gradjana svijeta koji su javno istupili protiv potapanja dijela kanjona Tare, onda se namece pitanje legitimiteta ovog saziva Skupstine. Mogu li poslanici, kao predstavnici gradjana, donositi odluke, koje su u suprotnosti sa voljom istih tih gradjana, koji su ih i birali?
Odbijanjem deklaracije imacemo zgrazavanje citavog civilizovanog svijeta!
Decidan je stav predstavnika UNESCO-a da tek posle donosenja nase odluke na scenu stupa svijet. Imamo sansu da usvajanjem Deklaracije iskreno potvrdimo sva nasa zalaganja za Ekolosku drzavu Crnu Goru i Evropske integracije.

Pokusaj da se Tara potapa je i pokusaj da se Crna Gora stavi u kolonijalni polozaj.
Tara nije privatizacija preduzeca, i naum potapanja Tare bilo bi uvodjenje stecaja nad prirodom.
Ovo bi bio direktan udarac u srce Ekoloske drzave i crnogorskog ponosa!
Ukoliko postoji dilema, ukoliko postoje razlike u strategijama, ukoliko uopste postoje dvije strane? Za Taru i potapanje Tare prihvaticemo referendum i svaku odluku gradjana .
Evropske drzave pitaju svoje gradjane i za mnogo manje dileme.
Ovdje nijesmo iz politickih razloga!
Ovdje nijesmo iz licnih interesa!
Ovdje smo zbog nazadnog projekta koji je uperen protiv buducnosti ove zemlje i zivotnih interesa njenih gradjana.

Energija koja je u Crnoj Gori utrosena po pitanju Tare danasnjim usvajanjem Deklaracije usmjerice se u primjereno rjesavanje energetskog deficita, razvojne projekte i valorizaciju turistickih potencijala.
Ne zelimo da svakih 20 godina raspravljamo o dilemi koja kod ogromne vecine gradjana Crne Gore i ne postoji.Deklaracija ovako koncipirana omogucuje da se pitanje potapanja Tare konacno skine sa dnevnog reda.
Mnogo je razloga da se Deklaracija o zastiti rijeke Tare usvoji i kakvi god bili putevi Crne Gore Tara ce biti njena najveca razvojna snaga.
Jedinstvo oko Tare je primjer kako mozemo da se ujedinimo po pitanjima koja su vazna za nasu buducnost.
Postovani poslanici. Kampanja koju smo vodili rezultirala je deklaracijom o kojoj danas odlucujete
Za sve poslanike u Skupstini nasa zavrsna poruka je:

Ono sto uradite danas odjekuje u vjecnosti!

HVALA!

Sinisa Stevovic,
U podgorici 14. decembra 2004. godine

Pres konferencija odmah nakon usvajanja Deklaracije o zastiti rijeke Tare

Pres konferencija odmah nakon usvajanja Deklaracije o zastiti rijeke Tare

, , , , , , , , , , , , , , , , ,

Ostavite komentar

Vizija i Misija MOST-a

Nacionalna strategija odrzivog razvoja

Nacionalna strategija odrzivog razvoja

VIZIJA: Za zivot u skladu sa prirodom – Crna Gora Ekološka i Turistička destinacija.

MISIJA: Poštujući principe održivog razvoja kao nešto na čemu se zasniva budućnost svih, a prepoznajući probleme sa kojima se suočavamo, “Most” sve svoje programe bazira na razvoju i edukaciji na ovim osnovama, uključivanje gradjana u procese bitne za kvalitetan i sadržajan život, zaštitu prirode, kulturnu i medijska prezentacija Crne Gore uz održivu valorizaciju neprocjenjivog prirodnog bogatstva.
Ekolozi u ovom vijeku moramo biti svi!

U rad Razvojno kulturno informacionog centra Most uključen je veliki broj članova i od kojih su većina volonteri. U stručnom savjetu “Mosta” su renomirani stručnjaci iz oblasti ekologije, ekonomije, agronimoje, marketinga,medija…, ukupno sa internacionalnim članstvom i mladim ljudima koji vode organizaciju čine spoj mladosti, iskustva, nauke i elana i znanja.

Ekoturisticka mapa Crne Gore

Ekoturisticka mapa Crne Gore

, , , , , , , , , , , , , , ,

Ostavite komentar

Prati

Dobijte svaki novi članak dostavljen u vaše poštansko sanduče.