Vječne vrijednosti

angel

Najviša predstava o životu sastoji se u ovome:
da čovjek vlada svojim sopstvenim postupcima.
Čovjek koji je uvijek podložan tuđim uticajima je pomalo mrtav čovjek.
T.Akvinski

————————————————

„I ako jezike čovečije i anđeoske govorim, a ljubavi nemam,

onda sam zvono koje zvoni ili praporac koji zveči.

I ako imam proroštvo i znam sve tajne i sva znanja, i ako imam svu vjeru da i gore premještam, a ljubavi nemam, ništa sam.
„I ako jezike čovečije i anđeoske govorim, a ljubavi nemam, onda sam zvono koje zvoni ili praporac koji zveči.
I ako kažem šta će doći i znam sve tajne i svu mudrost,

i ako imam vjeru snažnu kao oluja koja podiže planine

iz podnožja a ljubavi nemam, ništa sam.

I ako razdijelim sve svoje bogatstvo da nahranim siromašne i dam

sav žar koji sam od Oca primio a ljubavi nemam, ništa mi ne vrijedi.

Ljubav je strpljiva, ljubav je milosrdna.

Ljubav ne zavidi, ne čini zla, ne zna za oholost;

nije surova, niti sebična;

teško se ljuti, ne smišlja zlodjela;

ne raduje se nepravdi, a raduje se pravdi.

Ljubav sve oprašta,

ljubav svemu vjeruje,

ljubav se svemu nada,

ljubav sve podnosi,

nikad ne prestaje. „

Sveti apostol Pavle

—————————————————————-

Objavi nam, o, najlepša vrlino, gde napasaš ovce svoje, gde počivaš u podne
(Pes.n.pes.1,6). Osvetli nas, napoji nas, vodi nas, rukovodi nas, jer, eto, želimo da
dostignemo visine tvoje. Ti vladaš nad svima. Ranila si mi dušu, pa sad ne mogu
više da izdržim silinu tvog plamtenja. Odakle da počnem s pjesmom u tvoju čast? Ti
vladaš silom morskom, talasanje valova morskih u buri Ti ukroćuješ i umrtvljuješ.
Ti kao ranjena vojnika obaraš na tle gordu pomisao. Mišicom sile svoje razbila si
neprijatelje tvoje i ljubitelje tvoje činiš nepobedivim (Ps.88,10-11)

——————————————————————

„Božija sila je uvijek na raspolaganju onima koji traže da čine Njegovu volju.“
– nepoznati

Tri stvari ne mogu dugo ostati skrivene: Sunce, Mesec i istina.

Buda

„Ahingsa parama darma: nenasilje je najveća vrlina“.

Buda
KAKO SU LJUDI NESAVRSENI

Kako su ljudi nesavrseni. U svemu. Ne mogu da zive sami, postoje samo kao jedna polovina. Drugu traze u zeni u drugom covjeku u lazi. Potrebna mi je ta druga polovina a o njoj nista ne znam. Drugi covjek je zatvorena kutija i nista iz njega nece izaci ako to on ne zeli. Mi mozemo da stojimo pred tajnom danima, nista nam se nece otkriti. Nepotpuni smo a zatvoreni. Postali smo neprirodni, odvojili smo se od sebe kakvi smo bili nekad, ko zna kakvi, izgubili smo nevinost. Ljudi misle zlo jedan drugom.
Trebali bi da se vratimo prirodi i njenoj cistoti. Postajao je neki filozof koji je to predlagao ljudima. Nisu ga poslusali.

Mesa Selimovic, Ostrvo

„Ne činite ništa što bi pomutilo njegovu veličinu. Sačuvajte ga za svoju djecu, i za djecu vaše djece, i za sve one koji će doći poslije vas, kao jedan veliki prizor koji svaki amerikanac treba da vidi“.
Teodor Roosvelt nakon njegove prve posjete Grand kanjonu Koloado

„Sve velike stvari su jednostavne i mogu se izraziti jednom riječju:
Sloboda; pravda; čast; dužnost; milosrđe; nada.“

Ser Winston Churchill

„Razmišljaj svojom glavom. Samo se sam, uz pomoć svog znanja možeš ‘spasiti’ i napredovati. Pogrešno znanje je gore od neznanja. Na tebi lično leži odgovornost za razlikovanje istinskih informacija od dezinformacija. Ovaj univerzum je jedna velika škola, a sve sto postoji, to su samo – lekcije“

„Svi čitamo knjige u kojima ima bezbroj informacija. Često biramo kratke citate koje ćemo zapamtiti. No, najčešće ih izgovaramo bez pravog razumijevanja. Ako želimo biti slobodni, sretni i ispunjeni mirom, moramo izgovarati samo ono što je istina i što razumijemo“

Tvrdjava – Mesa Selimovic

,, Sve cemer, sirotinja, glad, nesreca. A ljudi? Gadno mi je i da govorim. A zasto je tako? Ne znam.
Mozda zato sto smo po prirodi zli, sto nas je Bog obelezio ili sto nas nesrece stalno prate,
pa se bojimo glasnog smeha, bojimo se da cemo naljutiti zle sile koje stalno obilaze oko nas.
Zar je onda cudno sto se uvijamo, krijemo, lazemo, mislimo samo na danasnji dan i samo na sebe,
svoju srecu vidimo u tudjoj nesreci. Nemamo ponosa, nemamo hrabrosti.
Biju nas, a mi smo im na tome zahvalni…..”

„Indijanski je poglavica pred smrt izjavio da su se u njemu cijelog života borila dva psa. Dobar i loš. Kad su ga pitali da kaže koji je bio jači, odgovorio je:
Onaj kojeg sam hranio“

Možete mi učiniti šta god hoćete, ali me nikad ne možete tako uniziti da vas zamrzim.

Najvća životna utjeha kojoj možemo pribjeći je misao da je naš životni zadatak da makar malo doprinesemo smanjenju količine neznanja, poniženja i bijede na ovoj našoj lijepoj zemlji.

George Eliot (1819-1880)

Pokušajte da ne budete čovjek od uspjeha.
Radije budite čovjek od vrijednosti.

Albert Anštajn (1879 – 1955)

Evo šta treba da učiniš: voli zemlju i sunce i životinje, preziri bogastvo, udjeljuj milost svakom ko zatraži, brani glupe i lude, posveti svoje prihode i trud drugima, mrzi tirane…

(Walt Whitman 1819 – 1891)

“Treba pitati djecu i ptice kakvog su ukusa jagode i višnje ” –

Johann Wolfgang von Goethe

Znati šta je pravo i to ne činiti najgori je kukavičluk

(Konfučije 551 -479 P.N.E)

Ne bojim se pera,
ni vješala, ni mača.
Govoriću istinu
kad god mi to bude po volji.

(Majka Jones 1830 – 1930)

Istinska hrabrost nije brutalna sila ili vulgarni junaci,
već čvrsta odlučnost vrline i razuma.

(Alfred North White Head 1861 – 1947)

U strašnim vremenima teško je sačuvati integritet / ipak, neki hrabri ljudi su uspjeli

(Pam Brown. R. 1928)

„Što možemo reći o toj stvari koju zovemo ljubav, koja ima toliko mnogo uticaja u našim životima, a koju još uvijek imamo u terminima grupnog izražaja tolikih stvari? Jedan od najpoznatijih pisanih radova o temi ljubavi, je ono apostola Pavla u 13-om poglavlju njegova pisma Korinćanima:

Citat:
Ako govorim jezicima ljudi i anđela, a nemam ljubavi, onda sam ja samo bučni gong ili klepetav cimbal.

A ako imam proročanske moći – a to je dar tumačenja božanske volje i svrhe; i razumijem sve tajne istine i zagonetke, te posjedujem svo znanje, i ako imam vjeru tako da mogu pomicati planine, ali nemam ljubavi, ja sam ništa – beskorisno ništa.

Čak i ako razdijelim sve što imam kako bih nahranio siromašne, i predam da mi tijelo spale, a nemam ljubavi, ne dobivam ništa.

Ljubav dugo podnosi, strpljiva je i ljubazna; ona nikada nije zavidna niti kipti ljubomorom; nije puna sebe ni hvalisava, ne postavlja se oholo.

Nije sujetna – arogantna i nadmena ponosom; nije sirova i ne ponaša se nepodesno. Ljubav ne inzistira na svojim vlastitim pravima ili svom vlastitom putu, jer nije samo-tražeća; nije osjetljiva, sklona sekiraciji ili ozlojeđenosti; ne uzima u račun zlo koje joj je učinjeno – ne obraća pažnju na propaćene nepravde.

Ne raduje se nepravdi i grešnosti, ali se raduje kada pravo i istina prevagnu.

Ljubav izdržava ispod svega i svačega što dolazi, uvijek je spremna vjerovati u ono najbolje u svakoj osobi, njezine nade ne iščezavaju ni pod kakvim okolnostima, izdržava sve bez da slabi.

Ljubav nikada ne omane – nikada ne iščezne ili postane nepoželjna, ili dođe do nekog kraja. Kod proroka, ona će biti ispunjena i proslijeđena dalje; kod jezika, oni će biti uništeni i ukinuti, znanje će biti zamijenjeno istinom.

Jer znanje je naše rascjepkano, a tako i naše proroštvo.

No, kada potpuni i savršeni dođe, nepotpuni i nesavršeni će nestati – postati zastarjeo, isprazan i biti će smijenjen.

Kada sam bio dijete, govorio sam kao dijete, mislio kao dijete, razmišljao kao dijete; sada kada sam postao muškarac, završio sam sa dječjim načinima i ostavio ih sa strane.

Jer sada gledamo u ogledalo koje daje jedino zamagljeni odraz stvarnosti, poput unutrašnjosti neke zagonetke, no kada savršenost dođe, ogledati ćemo se u stvarnosti i licem u lice! Sada znam djelomično, no onda ću znati i razumijeti potpuno i jasno, čak i u istoj maniri kao da sam u potpunosti i jasno poznat i shvaćen od Boga.

I tako žive vjera, nada i ljubav; ali najveća od njih je ljubav.

Čini svako dobro koje možeš,
svim sredstvima koje možeš,
na sve načine koje možeš,
na svim mjestima koje možeš,
u svako doba i svim ljudima,
sve dotle dok možeš.

(John Wesley 1703 – 1791)

Veliki duh me je ovdje doveo…
Da se brinem o zemlji
I da jedni drugima ne činimo zlo.

(Mladi američki urodjenik)

Lice onoga ko govori i posjeduje istinu sija…

(Robert South 1634-1716)

Saosjećanje je
tvoj bol
u mom srcu.

(Nepoznati autor)

Ako ne pomažemo jedan drugom,
ko će nam pomoći?

Barbara Mandrel(1948)

Srce se može slomiti na mnogo načina.
Priče su prepune srca slomljenih zbog ljubavi,
ali ono što srce slama je kada mu
oduzmete snove – ma kakvi oni bili.

Pearl Buck (1892 -1973)

Kada ste stigli toliko daleko
da više ne možete da načinite
ni jedan jedini korak,
prevalili ste tek pola puta
za koji ste sposobni.

(Poslovica sa Grenlanda)

„I ovo će proći“
Ove riječi govorila bi mi baka kao nešto
što treba ponavljati u svako doba života.
Kada se dogadjaju strašne stvari;
kada postane nepodnošljivo;
kada je sve sjajno i krasno i divno i srećno
govorite sebi ove riječi.
One će vam omogućiti pogled u budućnost
i pomoći da vam maksimalno
iskoristite dobro i stoički podnesete loše.

(Claire Rayner)

Gledati žito kako raste i cvijeće kako pupi;
duboko udahnuti nad ralom ili motikom;
čitati, misliti, voljeti, nadati se, moliti se-
to je ono što čovjeka čini srećnim.

John Ruskin (1819 – 1900)

„Vise od ljubavi,od novca,
od nade,
od strasti,od straha, daje mi istina .“

Henry David Thoreau

Trazim pomilovanje za zguzvane misli,
za one koji su izgubili
i svoje srce stisli.

Za one koji klecaju pod teretom svog bremena
i koji ne znaju da za sve treba vremena.
Za one koji hoce da na precac
postignu mnogo.

Trazim pomilovanje za one koji beze od zivota,
i koji su zaslepljeni idejom
da postoji divota
jedino izvan nase planete.
Za one koji beze kao dete,
kad se pred njima ukaze problem
kojem u oci treba pogledati.

Trazim pomilovanje
za one koji sami sebe ne razumeju,
nije zato sto ne umeju
vec zato sto su se udaljili od sebe.
I sto njihovo srce tezak teret grebe
sto su ga sami sebi natovarili.“

Desanka Maksimovic

AKO (Radjard Kipling)

 

Ako možeš da sačuvaš razum
kada ga oko tebe svi gube i osuđuju te;

Ako sačuvaš poverenje u sebe kada svi drugi sumnjaju u tebe,
ali ne gubeći iz vida ni njihovu sumnju;

Ako možeš da čekaš, a da se ne zamaraš čekajući,
ili da budeš žrtva laži, a da sam ne upadneš u laž,
Ili da te mrze, a da sam ne daš maha mržnji,
i da ne izgledaš u očima sveta suviše dobar, ni tvoje reči suviše mudre;

Ako možeš da sanjaš, a da tvoji snovi ne vladaju tobom,
ako možeš da misliš, a da ti tvoje misli ne budu (sebi) cilj;

Ako možeš da pogledaš u oči pobedi i porazu,
i da, nepokolebljiv, uteraš i jedno i drugo u laž;

Ako možeš da podneseš da čuješ istinu koju si rekao,
izopačenu od podlaca u zamku za budale;

Ako možeš da gledaš svoje životno delo srušeno u prah,
i da ponovo prilegneš na posao sa polomljenim alatom;

Ako možeš da sabereš sve što imaš,
i jednim zamahom staviš sve na kocku,
izgubiš i ponovo počneš da stičeš,
i nikad, nijednom rečju, ne pomeneš svoj gubitak,

ako si u stanju da prisiliš svoje srce, živce, žile
da te služe još dugo, iako su te već odavno izdali,
i da tako istraješ u mestu, kad u tebi nema ničeg više
do volje, koja im govori: „Istraj“;

Ako možeš da se pomešaš sa gommilom i sačuvaš svoju čast,
ili da opštiš sa kraljevima i da ostaneš skroman;

Ako najzad niko, ni prijatelj ni neprijatelj ne može da te uvredi,
ako svi računaju na tebe, ali ne preterano;

Ako umeš dobro da ispuniš svaku minutu svog života
sa šezdeset skupocenih sekundi,
tada je ceo svet tvoj i sve što je u njemu,
i što je mnogo više, bićeš Čovek, sine moj!

Radjard Kipling

 

ANDRIĆEVA MOLITVA

Bože, ne dopusti da srce naše ostane prazno, nego daj – pošto od tvoje volje sve zavisi – da uvijek želimo i da se nadamo, i da to što želimo bude dobro i stvarno i da naša nada ne bude isprazna.

Daj da predmet naših želja bude viši i ljepši od našeg života i da se dobroj nadi nikad ne iznevjerimo zbog kratkih i varljivih ostvarenja koja zaklanjaju vidik i lažno obećavaju odmor. Daj nam prav put, sa prolaznim posrtanjima, a sa mirom i slavom na kraju. I daj nam mudrosti i hrabrosti, kad nam daješ iskušenja.

I ma kuda išli i lutali, ne daj da na kraju ostanemo izvan tvoje sveobimne harmonije, jer to svake sekunde, na svakom mjestu, svakim djelićem bića želimo.

Ivo Andrić

  1. Ostavite komentar

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s