Ekologija – Ekonomija

Tekst objavljen 24. Nov 2008,

Povodom izvještaja EU o napretku Crne Gore u dijelu stanja zaštite životne sredine, Razvojno kulturno informacioni centar „MOST“ neće izražavati svoje zadovoljstvo zbog potvrde svojih stavova koje je poslednjih godina jasno iznosio crnogoskoj javnosti i zbog kojih je planski izložen raznim pritiscima, jer mjesta zadovoljstvu nema.

1.) Konstatacija u izvještaju „zaštita životne sredine, narocito u priobalnim područjima i nacionalnim parkovima, predstavlja uzrok za zabrinutost.“ Sada je vlada na potezu. Izjave pojedinih partijskih portparola o nedobronamjernim kritikama, ili o tome kako se tako ugrožava crnogorska  aplikacija potpuno su neutemeljene i ne doprinose Evropskom putu Crne Gore…

2.) Konstatacija Zakoni o procjeni uticaja na životnu sredinu i strateške procjene životne sredine su stupili na snagu.“ U ovom trenuku mnogi usvojeni zakoni i strategije ne koriste još uvijek ništa ugroženim gradjanima Nikšića, Podgorice, Pljevalja koji trpe od zagadjivača sa prevazidjenom tehnologijom, koja se koristi u crnogorskoj teškoj industriji…Još jednom insistiramo na tome da dio novca iz privatizacije mora prioritetno ići u rješavanja ovih pitanja. Pozitivno je uvodjenje eko taksi, ali nije dovoljno.Potrebno je sve objediniti kroz jedinstveni eko fond. Trošenje  sredstava fonda mora imati adekvatnu  kontrolu. Nevladine organizacije moraju biti uključene i institucionalno podržane kako bi bile nezavisne i održive.

3.)Konstatacija „korišćenje izvora obnovljive energije (IOE) nedovoljno razvijeno i nije u mogućnosti da privuče dovoljne fondove za potencijalne projekte IOE.a“ i „takodje, nedostaju fondovi za

promovisanje ovih politika, i povremeni zahtjevi kupaca za drugim izvorima snabdijevanja ne predstavljaju dovoljno snažan podstrek.“

Neoliberalni ekonomski koncept dobio snažan udarac i na globalnom novou.
Svjetska kriza dokazuje nam da je miješanje države i pomoć   posrnulim ekonomijama neophodna, ne samo zbog socijalne komponente, već i zbog njene  prepoznatljivosti, strateške važnosti, u krajnjem to je i nacionalni ponos i brand svake organizovane ekonomije (auto industrija, banke..).

U Crnoj Gori država ima p rivilegovan odnos jedino prema KAP-u i Željezari.Iste kompanije nijesu ništa promijenile u svom poslovanju ni privatizacijom.

Obod nekada

Obod nekada

Sa druge strane Elastik, Obod, Jugooceanija, Ljekobilje Risan i Bar,  potpuno su zanemareni… Još 80-tih Elastik je bio medju pionirima u proizvodnji solarnih sistema u Evropi, Obodovi proizvodi još i danas rade u mnogim domaćinstvima nekadašnje Jugoslavije. To je potencijal koji je suludo ne iskoristiti(posebno zbog mediteranskog položaja, ali i tržišta koje će za alterativne izvore energije samo jačati). Objedinjavanjem ove dvije kompanije, pokretanjem proizvodnje solarnih sistema, otvorile bi se mogućnosti na koje nije potrebno trošiti riječi. Za realizaciju ideje je dobro došao  i strani partner ali i učešće države… Sličan princip primijenila je Slovenija sa Gorenjem, Hrvatska sa Končarom, Srbija sa Zastavom… Jasno je da ovakav koncept nije svima u interesu, ali je u interesu Crne Gore.

Analizom osnovnih parametara održivosti koji su zacrtani u ciljevima NSOR-a (Nacionalna strategija održivog razvoja), ili Strategije energetske efikasnosti, lako se može doći do zaključka da stvar nije pokrenuta sa mrtve tačke.Održivost se postiže planskim radom, sa posebnom pažnjom prema interesima budućih generacija.

Otvaranje tržnih centara koji uglavnom izvalače profit iz Crne Gore, djeluje pozitivno i zamamno jako kratko… Sa stvorenim ogromnim  socijalnim razlikama bez srednjeg sloja, greške koje se proteklih decenija kontinuirano nagomilavaju u Crnoj Gori još će se snažnije osjećati sa globalnim ekonomskim pomjeranjima. Skrivanje problema po tepih i verbalno zalaganje  za Evropske norme više nije dovoljno.Reforme i striktno sprovodjenje preporuka  su jedini pravi put do širom otvarenih vrata Evropske unije.

, , ,

  1. Ostavite komentar

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s