Deklaracija o zaštiti rijeke Tare

Deklaracija-o-zastiti-rijeke Tare

Deklaracija-o-zastiti-rijeke Tare

Polazeći od činjenice da je crnogorska javnost putem medija obaviještena o postignutom sporazumu Vlade Republike Crne Gore sa Vladom Republike Srpske o izgradnji hidroelektrane «Buk Bijela» na rijeci Tari, što bi dovelo do promjena na teritorji kanjona Tare, koji je pod zaštitom UNESCO-a, kroz program: «Čovjek i biosfera», a od 1980. godine kanjon rijeke Tare je zaštićen i kao mjesto svjetskog nasljedja UNESCO-a;

– Imajući u vidu civilizacijska dostignuća, oličena u ekološkim pravima kao osnovnim ljudskim pravima, Deklaraciji UN o čovjekovoj okolini iz 1972. godine, Konvenciji o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine iz 1972. Svjetskoj povelji o prirodi iz 1982. i Rio deklaraciji o životnoj sredini i razvoju iz 1992. godine;

– Rukovodeći se Ustavom Republike Crne Gore, koji u svom članu 1, Crnu Goru definiše kao: «demokratsku, socijalnu i ekološku državu», a nizom svojih članova obezbjedjuje mehanizme za ostvarivanje ovih prava;

– Budući demokratija podrazumijeva obezbjedjivanje mogućnosti da gradjani, preko svojih predstavnika u parlamentu, kao i neposredno, na referendumu, učestvuju u postupku donošenja odluke o najvažnijim pitanjima koja se njih tiču (na osnovu Ustava, Zakona o državnoj upravi i Zakona o lokalnoj samoupravi);

– Budući Zakon o životnoj sredini učešće javnosti u odlučivanju tretira kao opšte pravo i kao jedan od osnovnih principa zaštite životne sredine;

– Budući je Agendom ekonomskih reformi Vlade Republike Crne Gore kao jedan od osnovnih ciljeva u oblasti životne sredine proklamovano:»uspostavljanje modernog sistema zaštite životne sredine koji stvara osnov za razvoj Crne Gore kao ekološke države i osigurava održivi razvoj uz zaštitu vitalnog ekosistema», uz ukazivanje na «nedostatak učešća javnosti i razumijevanja pitanja koja se odnose na životnu sredinu», i predlaganje sprovodjenja aktivnih mjera za informisanje i učešće javnosti;

– Budući Agenda ekonomskih reformi kao osnovni cilj u sektoru turizma predvidja: stvaranje održivnog turističkog proizvoda kroz održiv razvoj koji štiti životnu okolinu i kulturno nasljedje, a imajući u vidu slogan kampanje crnogorskog turizma «Montenegro- Wild beauty», u okviru koga netaknuti kanjon Tare predstavlja dio jedinstvene turističke ponude u svijetu;

– U skladu sa Agendom ekonomskih reformi koja za sektor energetike predvidja: promovisanje štednje energije i korišćenje obnovljivih resursa, projekat «mini elektrana», solarne energije i energije vjetra su način koji, zbog prirodnih preduslova

Crne Gore, mogu obezbijediti dovoljnu količinu električne energije, što osigurava koegzistenciju čovjeka i prirode;

-Budući pravo Evropske unije, čije standarde i Crna Gora upravo unosi u svoj pravni sistem, garantuje učestvovanje javnosti u raznim fazama postupka odlučivanja u oblasti strateške procjene uticaja zahvata na životnu sredinu, kao i procjene uticaja zahvata na životnu sredinu;

– Na osnovu Konvencije Ujedinjenih Nacija o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica,

Skupština Republike Crne Gore, na II sjednici 3 redovnog zasijedanja u 2004. godini, dana 14 decembra 2004. godine, donijela je

DEKLARACIJU O ZAŠTITI RIJEKE TARE

1.Razvoj Crne Gore mora biti ekološki uslovljen.

2.Izgradnja hidroelektrane Buk-Bijela, kao i eventualni drugi zahvati duž čitavog toka rijeke Tare predstavljali bi remetilački faktor, ne samo u dijelu kanjona predvidjenom za potapanje, već u cijelom regionu razvojno naslonjenom na kanjon.

3.Izvori električne energije koji neće narušivati prirodnu ravnotežu, uz drastično smanjenje komercijalnih gubitaka, predstavlja rješenje za budućnost.

Skupština Republike Crne Gore, poštujući navedene principe, odbacuje bilo kakve zahvate u kanjonu rijeke Tare. Kao gradjani, svjesni smo da je Tara naša budućnost i prepoznatljivost. Bilo kakav pokušaj da se Tara mijenja zahtijeva slobodno izjašnjavanje svih gradjana Crne Gore i jedino pravedno donošenje odluke o sudbini rijeke bi bilo na referendumu, kako danas, tako i u budućnosti.

Apelujemo na Vladu Republike Crne Gore, Vladu Bosne i Hercegovine, Vladu Republike Srpske i Visokog predstavnika za BiH da učine sve što je u njihovoj nadležnosti da spriječe devastaciju rijeke Tare.

OBRAZLOŽENJE

1. Ustavni osnov za donošenje Deklaracije o zaštiti rijeke Tare

U nadležnosti Skupštine Republike Crne Gore je donošenje zakona, drugih propisa i opštih akata (čl.81 st.2), kao i raspisivanje republičkog referenduma (čl.81 st.6), a Ustavom je proklamovano da je u Crnoj Gori slobodno sve što Ustavom i zakonom nije zabranjeno (čl.13).

Ustav Republike Crne Gore propisuje da građani ostvaruju vlast neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika (čl.2), a garantuje im se i pravo predlaganja zakona, drugog propisa ili opšteg akta uz postojanje minimum 6000 validnih potpisa birača (čl.85).

2. Razlozi za donošenje Deklaracije o zaštiti rijeke Tare

Donošenje Deklaracije motivisano je ostvarivanjem ustavnih prava na zdravu životnu sredinu i na blagovremeno i potpuno obavještavanje o njenom stanju, kao i obaveze čuvanja i unapređenja životne sredine (čl.19). Takođe, želi se podsjetiti na obavezu države da štiti životnu sredinu i ograničavanje Ustavom sloboda privređivanja i preduzetništva u cilju zaštite životne sredine (čl.65). Donošenje Deklaracije ima za cilj i obezbjeđivanje poštovanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori i propisa iz oblasti zaštite životne sredine, posebno članova 4, 7(4), 7(5), i 9(4) Zakona o životnoj sredini.

Inicijativa za usvajanje Deklaracije o zaštiti rijeke Tare potekla je od grupe nevladinih organizacija i pojedinaca neposredno zainteresovanih za očuvanje rijeke Tare. Akcija je prevazišla lokalne razmjere i uključila najšire javno mnjenje iz cijele Crne Gore i inostranstva. Poseban kvalitet predstavlja postizanje, po prvi put, konsenzusa građana o pitanju koje je prvenstveno razvojno, kao i iskazan interes da se da lični doprinos u podržavanju ove Akcije.

Obezbjeđivanje značajne uloge javnosti u odlučivanju, naročito u oblasti životne sredine, od posebnog je značaja, obzirom na specifičnosti Crne Gore i njeno opredjeljenje za koncept “ekološke države”. Ovo tim prije, što propisi i praksa u razvijenim zemljama, ali i u zemljama koje teže regionalnim ekonomskim i političkim integracijama, omogućavaju i ohrabruju građansku inicijativu kroz koncept »učešća javnosti u odlučivanju«. U oblasti životne sredine od posebnog značaja je Konvencija o dostupnosti informacija, učešću javnosti u donošenju odluka i dostupnosti pravosuđa u vezi sa pitanjima koja se tiču životne sredine (Arhuska konvencija iz 1998.), a osnovna pravila ovog međunarodnog ugovora postala su i dio prava Evropske unije, u vidu direktiva (Direktiva Savjeta 97/11/EC o procjeni uticaja odre đ enih javnih i privatnih projekata na životnu sredinu, Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta 2003/35/EC kojom se omogu ć uje učešće javnosti u izradi nacrta odre đ enih planova i programa koji se odnose na životnu sredinu i kojom se direktive Savjeta 85/337/EEC i 96/61/EC mijenjaju i dopunjuju u pogledu učešća javnosti i prava na pravnu zaštitu i Direktiva Evropskog Parlamenta i Savjeta 2003/4/EC o javnom pristupu informacijama o životnoj sredini i ukidanju Direktive Savjeta 90/313/EEC. Ove direktive sadrže odredbe o učešću javnosti u svim fazama postupka procjene uticaja, kao i odredbe o obavještavanju i konsultacijama sa drugom državom u slu č aju kad planirani projekat može imati zna č ajan prekograni č ni uticaj na životnu sredinu.

Državna zajednica Srbija i Crna Gora nije potpisnica Arhuske konvencije, kao ni Konvencije Ujedinjenih Nacija o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica, ali je uključena u ove procese i na nivou država članica: u izradi propisa koji su usklađeni sa međunarodnim standardima, kao i sistemskim i institucionalnim reformama, a na međunarodnom planu, pripremama za zaključivanje dvostranih i višestranih međunarodnih ugovora i stvaranjem uslova za njihovu primjenu.

Prateći svjetski trend održivog razvoja i borbu čitavog svijeta u očuvanju prirode kao nemjerljive vrijednosti upravo za jednu državu ali, ne smije se zaboraviti, i za našu planetu uopšte, inicijativu za usvajanje Deklaracije o zaštiti rijeke Tare podržali su gradjani svojim potpisima u očekivanju da će upravo njihovi predstavnici u parlamentu, imati sluha i izglasati je zarad naše budućnosti.

Vjerujući u svoju Dr žavu i svoj Parlament kao dio Evropske demokratije, stavljajući svoj potpis na peticiju gradjani Crne Gore upravo su iskazali svoje povjerenja u parlament kao instituciju koja brine o narodu čiji je predstavnik.

Podgorica, 14. decembra 2004.godine
SKUPŠTINA REPUBLIKE CRNE GORE

(ZNAČAJ ZAŠTITE SLIVA I KANJONA RIJEKE TARE)
Statusi zaštite rijeke Tare – najzaštićeniji prirodni objekat na svijetu
Ekološka država Crna Gora, Odbrana rijeke Tare, Most
Akcije ciscenja rijeke Tare / MOST, Most

, , , , , , , , ,

  1. Ostavite komentar

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s